Američko tržište dionica najbitnije je tržište kapitala na svijetu i često se uzima kao indikator koji pokazuje koliko je “zdravo” američko, ali i svjetsko gospodarstvo. Na američkom tržištu postoji veći broj burza, ali dvije od njih su najbitnije. Prva je ona njujorška (New York Stock Exchange – NYSE), koja je ujedno najveća svjetska burza, a druga je Nasdaq, druga najveća burza na kojoj se trguje digitalno i na kojoj su izlistane najveće svjetske digitalne kompanije poput Facebooka, Applea i Amazona. Ove dvije burze zajedno imaju tržišnu kapitalizaciju veću od 30 bilijuna dolara, što je skoro pola ukupne tržišne kapitalizacije na svim svjetskim burzama. Ne čudi stoga da kretanje cijena dionica na američkom tržištu ima značajan utjecaj na cijeli svijet.
Američko dioničko tržište i stanje u gospodarstvu
Uvriježena logika nalaže da kretanje cijena dionica ovisi o stanju u gospodarstvu. Takvo je razmišljanje logično te se uči u ekonomskim školama i fakultetima otkad postoje burze vrijednosnica. Jednostavno objašnjenje glasi ovako: ako gospodarstvo raste, rastu potrošnja i investicije, kompanije bolje posluju, ostvaruju više prihoda, njihove dionice više vrijede i cjelokupno tržište dionica ide prema gore. U suprotnom scenariju, kad se gospodarstvo nalazi u recesiji, kompanije bilježe gubitke zbog kojih dionice manje vrijede, što tržište dionica pomiče prema dolje. No, što kad stvarnost izgleda potpuno drugačije od toga? 2020. godina donijela je velike nestabilnosti u svjetsko gospodarstvo. Globalna pandemija uzrokovana pojavom novog koronavirusa pogodila je cijeli svijet i stvorila veliku ekonomsku štetu zbog koje je došlo do početka nove recesije koja je dublja od one koja nas je zadesila 2008. godine. Američko gospodarstvo doživjelo je najveći kvartalni pad BDP-a u povijesti koji je u drugom kvartalu ove godine iznosio čak 33% u odnosu na isti kvartal prošle godine, što je najveći takav pad u povijesti. 
Slika 1: kretanje SPY indeksnog fonda koji prati američko tržište dionica u 2020. godini, izvor: Google.com Ipak, pogledate li američko tržište dionica, nećete steknuti takav dojam. Istina, dionice su u ožujku doživjele pad, ali u drugom kvartalu su nadoknadile taj gubitak vrijednosti bez većih problema. U istom kvartalu u kojemu je američko gospodarstvo palo za 33%, S&P 500 indeks koji prati američko tržište dionica narastao je za 20%.
Zašto dionice rastu ako gospodarstvo pada?
Kad pogledamo sve navedeno, nameće se očito pitanje: zašto cijene dionica rastu, iako bi po tržišnoj logici trebale padati ili barem stagnirati? Više je faktora koji utječu na ovakvo stanje na američkom dioničkom tržištu, a najbitniji od njih je reakcija američke Federalne rezerve koja je u gospodarstvo upumpala nezapamćenu količinu novca novim programima kvantitativnog popuštanja. Veliki dio tog novca završio je na dioničkom tržištu tako što je Federalna rezerva otkupila veliki broj korporativnih obveznica, čime tehnički kreditira poduzeća koja imaju velikih problema s poslovanjem zbog krize. Takvim poduzećima zatim raste cijena dionice jer ulagači vjeruju da će ih središnja banka indirektno spasiti bez obzira na njihovo poslovanje. Poduzeća koja na taj način preživljavaju na tržištu popularno se nazivaju “zombi kompanije”. Zombi kompanijama cijena dionica stoga je umjetno napumpana, iako njihovi prihodi padaju i njihov dug se gomila. Sve je više takvih poduzeća na američkim burzama, što je stvorilo strah od novog kraha tržišta dionica.
Je li krah neizbježan?
Mnogi analitičari zbog svega navedenog smatraju da se američko tržište dionica nalazi u velikom balonu čije je puknuće neizbježno. Najpoznatiji takav analitičar je Jeremy Grantham, ulagač poznat po tome što je predvidio posljednja tri velika financijska balona. Razlog za to je jednostavan: državne intervencije neće moći zauvijek umjetno dizati cijene dionica. Trenutna situacija u kojoj se na svaku naznaku negativne vijesti američka Federalna rezerva “aktivira” nije dugoročno održiva. Kad-tad će morati doći do korekcije cijena, a što se duže odgađa, ta će korekcija biti značajnija. Analogija koju mnogi koriste kako bi bolje opisali trenutno stanje na američkom tržištu dionica je bolesnik koji je obolio od teške bolesti, ali kojemu doktori ne žele to priopćiti jer se radi o lošim vijestima koje bi ga mogle uzdrmati. Bolesnik stoga nastavlja svoj život kao da nema nikakvih problema, ali bolest se prije ili kasnije pokaže, samo što ju onda više nije moguće liječiti. Ista se stvar događa na američkom tržištu dionica. Ignoriranje loših vijesti poput najvećeg pada BDP-a u povijesti i sve većeg broja zombi kompanija u dugom će roku zasigurno doći na naplatu. Stoga nije pravo pitanje hoće li se krah dogoditi, već kad će se dogoditi. 
Slika 2: ulaganje u investicijsko zlato sve je popularnija alternativa dionicama
Što kad dođe do kraha?
Kad tržište dionica doživi krah i indeksni fondovi počnu naglo gubiti na vrijednosti, najgore će proći upravo oni koji veliki dio svoje imovine drže u dionicama ili fondovima koji su povezani s njima. S druge strane, najbolje će proći oni koji su se “kladili” na krah dionica ulaganjem u alternativne oblike imovine kao što je investicijsko zlato. Pogledamo li prošlu globalnu recesiju koja je započela 2008. godine, vidimo da su u njoj najbolje prošli ulagači koji su dio svoje imovine uložili u plemenite metale. Naime, cijena zlata od 2007. godine do 2011. narasla je za čak 200%. U tom istom periodu, alternativni oblici ulaganja poput dionica, investicijskih fondova i nekretnina bili su izrazito rizični i za mnoge neisplativi. Očekivanja sličnog scenarija i u novoj krizi povećala su ove godine potražnju za zlatom kao oblikom osiguranja imovine za vrijeme krize. Već u prvoj polovici ove godine zlato je ostvarilo najbolji povrat na investiciju od svih oblika ulaganja, a svijet se tek nalazi na početku krize. Ne čudi stoga da se sve veći broj investitora u svijetu, ali i u Hrvatskoj, odlučuje za ulaganje u zlato kupnjom zlatnih poluga i zlatnika u fizičkom obliku. Ukoliko dođe do kraha dionica i ponovi se scenarij iz prošle krize, takvi će ulagači najbolje proći.
