Vrlo vjerojatno vam je poznato da se sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj zasniva na tri stupa, od koja su prvi i drugi obvezni, dok je treći dobrovoljan. U prva dva stupa mirovinskog osiguranja doprinose uplaćuje poslodavac osigurane osobe, dok u treći stup osiguranik dobrovoljno može uplaćivati sredstva kao svojevrstan oblik dodatne štednje za mirovinu.
Ovakav trodijelni mirovinski sustav poznajemo od 2002. godine.
Prvi mirovinski stup
Prvi stup mirovinskog osiguranja je obvezan i kao takav u nadležnosti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Poslodavac osigurane osobe uplaćuje svakog mjeseca 15 posto doprinosa iz bruto plaće osiguranika. Temelj ovog stupa je načelo međugeneracijske solidarnosti i iz njega se trenutno isplaćuju mirovine današnjih umirovljenika.
Drugi mirovinski stup
Drugi stup je, kao i prvi, obvezan, međutim temelji se na individualnoj kapitaliziranoj štednji i njime upravljaju mirovinska društva u privatnom vlasništvu, čiji rad nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA). U ovom slučaju poslodavac osigurane osobe isplaćuje 5 posto njegove bruto plaće na osobni račun u obveznom mirovinskom fondu kojeg je odabrao sam osiguranik.
Dodatno se ovaj stup temelji na štednji u obveznim mirovinskim fondovima kategorije A, B ili C, koje se razlikuju po načinima i rizičnosti ulaganja pojedinog fonda. Osiguranik ima pravo birati u kojoj će od tri kategorije štedjeti, pri čemu se poštuju određena zakonska načela, poput onog koliko godina mu je preostalo do starosne mirovine. Štednja u drugom mirovinskom stupu je nasljedna.
Treći mirovinski stup
Odnosi se na dobrovoljno mirovinsko osiguranje koje je u nadležnosti društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Smatra se individualnim oblikom štednje za mirovinu, a s obzirom na to da je u potpunosti dobrovoljan, osoba ima potpunu kontrolu nad uplatama u štednju, odnosno sama bira dinamiku, trajanje i visinu štednje. Osiguranik štednjom u ovom stupu također ostvaruje pravo na državna poticajna sredstva koja iznose maksimalno 750 kn godišnje za uplaćenu dobrovoljnu mirovinsku štednju do 5 000 kn, odnosno 15 posto od uplaćenog doprinosa u prethodnoj kalendarskoj godini.
Naravno, osiguranik ima pravo uplatiti i više od navedenog iznosa i to u više dobrovoljnih mirovinskih fondova, međutim poticajna sredstva države odnose se isključivo na uplaćenu štednju do 5 000 kn u jednom fondu. Osim osiguranika, na račun njegove štednje u dobrovoljnom mirovinskom fondu može uplaćivati i njegov poslodavac.
Uplate poslodavca do 6 000 kn na osobni račun zaposlenika se ne oporezuju. Uplaćena sredstva u dobrovoljni mirovinski fond osiguranik može podići najranije s 55 godina života, bez obzira na radni status, a osim toga, štednja u ovom stupu je također nasljedna.
