Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Novosti

Sustav određivanja plaća u javnom sektoru ne proizvodi dobre rezultate i nije poticajan

Trošak za mase plaća u javnom sektoru svake godine povećava se za 200 milijuna kuna pri čemu najveći utjecaj na porast, u iznosu od 130 milijuna kuna, ima isplata dodatka od 0,5 posto po godini staža

Trošak za mase plaća u javnom sektoru svake godine povećava se za 200 milijuna kuna pri čemu najveći utjecaj na porast, u iznosu od 130 milijuna kuna, ima isplata dodatka od 0,5 posto po godini staža

Sustav određivanja plaća u javnom sektoru ne proizvodi dobre rezultate i ne djeluje poticajno, a državni proračun opterećuje sve većim izdacima, rečeno je na današnjem okruglom stolu “Utjecaj politike plaća na tržište rada” u organizaciji Instituta za javne financije i Matice hrvatskih sindikata.

Povećanje izdataka javnog sektora nikad nije popularno pa ni u dobra vremena za ekonomiju, no upravo su se u takvom razdoblju u Hrvatskoj zaobilazno, putem raznih dodataka na plaće, ti izdaci povećavali, rekao je pomoćnik ministra rada i mirovinskog sustava Marko Krištof.

Po njegovoj računici, ostane li na snazi aktualni sustav plaća, trošak za mase plaća u javnom sektoru svake godine povećava se za 200 milijuna kuna pri čemu najveći utjecaj na porast, u iznosu od 130 milijuna kuna, ima isplata dodatka od 0,5 posto po godini staža. Pored toga, dodaci na plaću se ne obračunavaju na isti način u raznim djelatnostima, kaže Krištof.

Kumulacija dodataka na plaću po njegovim riječima najveća je u zdravstvu, pa tako primjerice liječnik primarijus uz dodatak na staž ima dodatak na odgovornost, doktorat i specijalizaciju.

U strukturi dodataka na plaću, napominje Krištof, najveći udjel imaju dodaci na staž, pa se otvara pitanje dobne diskriminacije zaposlenih u javnim službama.

Plaća učitelja, primjerice, po njegovim riječima manje ovisi o tome kako on obavlja svoj posao i na kojem radnom mjestu, a više o radnom stažu te u plaći učitelja s 30 godina staža dodatak na staž sudjeluje s 50 posto.

To je posve nepoticajno, kaže Krištof te ističe da Vlada želi stvoriti održiv sustav plaća koji će garantirati njihovu stabilnost, a neće ugrožavati proračun. On očekuje da će sredinom studenog biti pokrenuti pregovori o sklapanju novog temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe.

Jedna od tema okruglog stola bila je politika minimalne plaće. Sanja Blažević s Ekonomskog fakulteta u Puli smatra da je zakon o minimalnoj plaći neprecizan i dvosmislen pa tako Državni zavod za statistiku, sindikati i poslodavci imaju vlastite izračune minimalca koji još uvijek službeno iznosi 2.814 kuna. Takvu plaću prima oko 5 posto zaposlenih, ali ima i dosta onih čija je plaća ispod zakonskog minimuma, kaže Blažević.

Prema istraživanju koje je provela, na minimalcu je više žena nego muškaraca, a prevladavaju zaposleni u malim poduzećima, s osnovnom ili srednjom školom, a dosta je i radnika sa sela.


Napisao

Pročitajte još:

Lifestyle

Postoje određene navike i osobine koje svi vrhunski vođe imaju, od kojih je Inc.com izabrao 12 najbitnijih.

Ljudski resursi

Uvijek imajte na umu da vam je cilj postići dogovor. Svakako ne pristajte na prvu ponudu, no pazite a vaše ne u konačnici ne...

Lifestyle

Svijetu ne treba još jedan loš vođa koji negativno utječe na zaposlenike, njihovo zdravlje, klijente i tvrtku.

Lifestyle

Vi ste odgovorni za sebe i morate odlučiti kako ćete živjeti, jer ako nećete vi tada će to učiniti netko drugi za vas.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.