GfK Centar za istraživanje tržišta više od deset godina prati koliko hrvatskih građana planira otputovati na višednevni odmor (u trajanju od najmanje pet dana) izvan svog mjesta stanovanja te koliko je njih svoj plan i ostvarilo.
U posljednje tri godine u Hrvatskoj se uočava trend stagnacije realiziranih višednevnih odmora izvan mjesta boravka – 40% hrvatskih građana je u 2012.-oj negdje otputovalo na više dana. Nakon 11 godina praćenja ove tematike, po prvi puta je manje onih građana koji planiraju (48%) višednevne odmore, u odnosu na one koji će ostati kod kuće, ili otputovati negdje na kraći period (52%).
Planirani odmori
U odnosu na posljednjih 11 godina, u 2013. godini najniži je postotak hrvatskih građana koji namjeravaju barem jednom otputovati iz mjesta boravka, a da putovanje ne traje manje od pet dana. U periodu od 2002. do 2009. godine taj postotak varirao je za 2-3% i kretao se u okvirima od 58% do 61%. U godinama prije krize više je bilo hrvatskih građana koji su planirali negdje otići, u odnosu na one koji nisu imali namjeru otputovati na barem pet dana.
U zadnje tri godine (od 2010. do 2012.) njihov odnos se izjednačio: bio je podjednak broj onih koji planiraju svoj odmor na nekom od putovanja i onih koji se neće odmarati izvan mjesta svog boravka u trajanju od barem pet dana.
Međutim, nakon 11 godina, po prvi puta je više onih koji će ostati u svojim kućama (52%), u odnosu na one koji planiraju negdje otići na barem pet dana (48%).
Od 48% koji planiraju otputovati, najviše je onih koji na odmor planiraju samo jednom tijekom ove godine – njih 31,3%, dva putovanja planira njih 10%, a tri i više 6,3%.
Regionalno gledajući, među Zagrepčanima je najviše onih koji u ovoj godini planiraju na odmor izvan svog mjesta boravka, ne kraći od pet dana– njih 64%, dok je takvih među Dalmatincima najmanje – samo 24%.
Porastom dobi hrvatskih građana, smanjuje se broj onih koji će na odmor ove godine – najmlađi (15 do 24 godine) u najvećem će broju negdje otputovati ove godine – njih 65%, dok će se 24% najstarijih (starijih od 65 godina) odmarati na nekoj drugoj adresi dulje od pet dana.
Što su Hrvati obrazovaniji (imaju viši stupanj završenog obrazovanja), to češće putuju kako bi se odmorili – među onima sa završenim fakultetom 66% je onih koji će otputovati, dok je takvih među osobama s najnižim obrazovanjem svega 8%.
Budući je za putovanje potreban novac, za očekivati je da oni s najnižim primanjima u manjoj mjeri sebi mogu priuštiti putovanje – samo njih 12%, dok je među osobama koje žive u kućanstvima s prosječnim mjesečnim primanjima višima od 11.000 kuna, takvih 81%.
Ostvareni odmori
Posljednje tri godine 40% hrvatskih građana otišlo je na višednevni odmor izvan svog mjesta boravka. Prošle godine najviše je bilo onih koji su ostvarili samo jedno takvo putovanje: njih 26%, 9% je na odmor otišlo dva puta, dok je 6% hrvatskih građana na višednevni odmor prošle godine otputovalo tri i više puta.
Gledajući unazad desetak godina, najveći broj realiziranih odmora bio je od 2006.-e do 2008.-e godine, kada je svaki drugi građanin Hrvatske otišao na višednevni odmor. 2007.-a i 2008.-a godina su ujedno i najstabilnije godine, prije nastupajuće krize, kada su hrvatski građani mogli najtočnije planirati svoje odmore: razlika u planiranim i ostvarenim odmorima je 7-8%, dok se tijekom ostalih godina kreće od 10-12%.
Regionalno gledajući, Zagrepčani su se najviše odmarali na višednevnim putovanjima – njih 58%, dok je takvih među Dalmatincima najmanje – samo 23%.
Najmlađi (15 do 24 godine) su prošle godine u najvećoj mjeri otišli na višednevni odmor – njih 57%, dok je samo 19% onih najstarijih (starijih od 65 godina) otputovalo na nekoliko dana van svog mjesta boravka.
Kako građani s višim obrazovanjem u većoj mjeri planiraju putovanja, tako ih u većoj mjeri i realiziraju – 62% onih s završenim fakultetom je prošle godine otišlo na višednevni odfmnor, dok je takvih među osobama s najnižim obrazovanjem bilo svega 7%.
Zbog nedostatka sredstava, među onima s najnižim primanjima kućanstva, samo je njih 8% koji su se prošle godine odmarali negdje izvan svog mjesta boravka, dok je ¾ onih s prosječnim primanjima kućanstava iznad 11.000 kuna negdje otputovalo.