Švedska svjetski broj jedan u tehnološkoj konkurentnosti – Hrvatska pala na 51. mjesto

Tako je u godišnjem izvješću o primjeni informatičkih i komunikacijskih tehnologija za 2009/2010. koje već devetu godinu objavljuje Svjetski gospodarski forum (WEF) a ove je godine obuhvatilo 133 zemlje, nasuprot prošlogodišnje 134, Švedska na vodećem mjestu zabilježila 5,65 bodova.

Na drugom je mjestu Singapur s 5,64 boda. Prošle je godine bio na četvrtom mjestu s 5,67 bodova. Danska se našla na trećem mjestu s 5,54 boda dok je u prošlogodišnjem izvješću osvojila prvo mjesto s 5,85 bodova. Vodeću je poziciju držala tri godine.

Slijedi Švicarska na četvrtom mjestu s 5,48 bodova, SAD na petom s 5,46 bodova i Finska na šestom s 5,44 boda. Među prvih deset plasirale su se još Kanada, Hong Kong, Nizozemska i Norveška.

Hrvatska na 51. mjestu

Hrvatska je zauzela 51. mjesto s 3,91 prikupljenim bodom, kliznuvši s prošlogodišnjeg 49. mjesta s osvojenih 4,09 bodova.

Pritom je značajno poboljšanje zabilježila u komponenti ‘spremnosti’ pojedinaca, kompanija i vlade na primjenu informatičkih tehnologija, prikupivši 63 boda nakon prošlogodišnjih 47 bodova. Komponenta okruženja bilježi blago poboljšanje, s osvojenih 56 nakon prošlogodišnja 54 boda, dok je u komponenti primjene tehnologija rezultat slabiji i iznosi 43 boda, nakon prošlogodišnjih 49.

Informatička tehnologija ima ključnu ulogu u jačanju gospodarske, ekološke i društvene održivosti nakon jedne od najozbiljnijih gospodarskih kriza u više desetljeća, upozorava WEF.

Obrazovanje i inovacije, put ka ostvarenju dugoročnog rasta

Irene Mia, viša ekonomistica Global Competitiveness Networka Svjetskog gospodarskog foruma, kazala je da tri vodeće zemlje prednjače u primjeni informatičkih tehnologija kao temelja za ostvarenje održivog dugoročnog gospodarskog rasta zahvaljujući usmjerenosti na dugoročne ciljeve koje su utvrdile njihove vlade i privatni sektor a odnose se na obrazovanje, inovacije i tehnološku dostupnost i raširenost.

Indeks umreženosti (Network Readiness Indeks) mjeri u kolikoj su mjeri zemlje spremne učinkovito primjenjivati informatičke tehnologije na razini poslovanja kompanija a uključuje i njihovu regulatornu i infrastrukturnu spremnost na primjenu informatičkih tehnologija.