Novosti

Svjetska banka sugerira raspodjelu tereta krize na štetu običnih ljudi

Matica hrvatskih sindikata (MHS) danas je reagirajući na stavove Svjetske banke oko rebalansa hrvatskog državnog proračuna, a koja su prenijeli neki domaći mediji, ocijenila kako ta svjetska financijska institucija pri tome ulazi u pitanja pravde i društvenog morala, sugerirajući raspodjelu tereta krize na štetu rada, umirovljenika i običnih ljudi a u korist kapitala.

Matica hrvatskih sindikata (MHS) danas je reagirajući na stavove Svjetske banke oko rebalansa hrvatskog državnog proračuna, a koja su prenijeli neki domaći mediji, ocijenila kako ta svjetska financijska institucija pri tome ulazi u pitanja pravde i društvenog morala, sugerirajući raspodjelu tereta krize na štetu rada, umirovljenika i običnih ljudi a u korist kapitala.

– Ne čudi nas što Svjetska banka iznosi mišljenje o ekonomskim posljedicama ovoga rebalansa, i da pri tome ulazi u pitanja pravde i društvenog morala, sugerirajući raspodjelu tereta krize na štetu rada, umirovljenika i običnih ljudi a u korist kapitala. To Svjetska banka radi godinama sukladno mantrama koje više ne prolaze niti u zemlji njenog sjedišta, – stoji u priopćenju, koje je potpisao predsjednik Velikog vijeća MHS-a Vilim Ribić.

“Pokušavaju utjecati na politiku u Hrvatskoj”

Ono što zaprepašćuje je, navodi se dalje, je trenutak u kojem to čini. “Time”, kako stoji u priopćenju, “Svjetska banka pokušava utjecati na unutarnja pitanja hrvatskog društva ex ante, a ne kao što je to do sada bio slučaj ex post, kao analitičar ekonomskih zbivanja, što je poželjno i prihvatljivo čak i kada ta zbivanja promatra iz uskog neoliberalnog koncepta.”

MHS smatra da “ovakvom intervencijom Svjetska banka pokazuje otvorenu aspiraciju da vrši pritisak na politiku i njene odluke u jednoj nezavisnoj državi”.

Sindikati i dalje po svome – potrošnja nije previsoka

Ono što posebno iznenađuje jest, ističe se u priopćenju sindikata, “prikrivena sugestija o visokoj javnoj potrošnji RH”. “To ne odgovara stvarnosti, budući da je hrvatska javna potrošnja među nižima u usporedbi s drugim europskim zemljama, a osim toga povećanjem javne potrošnje mnoge zemlje pronalaze način izlaska iz krize”, navodi se, među ostalim, priopćenju MHS-a.

MHS tvrdi da su teze o prekomjernoj javnoj potrošnji i prevelikom poreznom opterećenju u skladu s onim što Svjetska banka i MMF godinama pronose u mnogim zemljama koje nemaju političke i stručne kapacitete za originalnu ekonomsku politiku primjerenu vlastitim okolnostima. “Takva zemlja na žalost je i RH. Danas je prilično da su u takvim zemljama rezultati njihovih ekonomskih paradigmi krajnje dvojbeni”, zaključuje na kraju MHS.

Click to comment

Financije

Recesije su prirodan dio ekonomskog ciklusa i nije pitanje hoće li nas pogoditi nova recesija, već kada.

Edukacija

Dobar lider ne samo da prepoznaje problem, već i motivira ljude, donosi ključne odluke i gura svoju tvrtku prema uspjehu.

Financije

Poznata izreka kaže da “kad Njemačka kihne, cijela Europa se razboli”, a taj scenarij ne čini se nerealnim u novoj, 2024. godini.

Lifestyle

Manje ili veće krize događaju se svima u sasvim različitim životnim okolnostima i situacijama. 

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.

Exit mobile version