Završilo je stresno razdoblje polaganja matura za gimnazijalce i strukovnjake. Sad je doba sretnog iščekivanja rezultata i preispitivanja vlastitih ulaganja u “test svih testova”. Je li moglo bolje? Je li moglo drugačije? Zašto nisam uložio/la više? … tipična su pitanja koja si postavljaju ovi mladi ljudi.
Riječ je o testovima gdje ne vrijedi ona sportska “važno je sudjelovati”; upravo suprotno – “važno je pobijedit!”, što zapravo predstavlja upis na željeni fakultet.
A to nije nimalo jednostavno. Jer za svakog kandidata postoji konkurencija. Kad fakultet objavi svoju upisnu kvotu i kad saznamo broj prijavljenih na dotični fakultet, možemo lako doći do broja zainteresiranih za jedno mjesto. Recimo da je 5 na 1 (ima i drastičnijih koeficijenata!). Bore se svi protiv svih. U mašti ćemo pratiti Petru koja će uspješno pobijediti konkurenciju i upisati fakultet. Petra treba pobijedit 4 protukandidata, ali u ovoj početnoj fazi “borbe” ona je dvoje već pobijedila. U žargonu se takvi njezini protukandidati nazivaju “turistima”. Sličnost možemo naći i na natječaju 5 firmi za jedan posao (dvije otpadaju u startu jer nemaju kompletno razrađenu dokumentaciju ili ne zadovoljavaju minimalne tehničke zahtjeve; naravno, korupcije nema po pretpostavci).
Vratimo se Petri i njezinim protukandidatima – sve skupa ih je troje u igri i svi su realna prijetnja jedno drugome. Petra ima “sve” što i preostala dva kandidata plus još nešto – bila je izuzetno organizirana i marljiva u razdoblju priprema za test (u njezinom slučaju riječ je o 8 mjeseci).
Namjera mi je izdvojit neke (jer nikad nije moguće baš sve!) posebnosti Petrinih priprema za testove državne mature. I da, kao fizičar koristit ću određene pojmove iz fizike za lakše praćenje sadržaja i pritom neću pretjerivati. Naime, Petrine pripreme uključivale su i sadržaje iz fizike. Naravno, organizacijska procedura priprema ista je za bilo koji drugi predmet (ispit) na bilo kojem nivou obrazovanja.
Krenimo sad korak-po-korak kroz “recepturu” koja u konačnici stvara prednost u odnosu na protukandidate na testovima tzv. visokog rizika.
Napravite masterplan
Bitne komponente sadrže:
#1 Nabaviti literaturu
Premda se ovaj savjet podrazumijeva, često se pomisli na korištenje skripti. One nikako nisu dovoljne za pobijeđivanje u jakoj konkurenciji. Umjesto toga, treba nabaviti udžbenike i zbirke zadataka. Što više – to bolje! Više različitih autora, izdanja na engleskom ili nekom drugom jeziku kojim vladate. Djeluje skupo i nedostupno? Nimalo – sve je online na internetu, ili u javnim knjižnicama, može se posuditi od prijatelja kojima više nije potrebno… Još jednom, sve je dostupno ako se hoće !
Sljedeći korak jest napraviti kolekciju dosad održanih ispita i proučavanje službenog ispitnog kataloga. U njemu sve piše. Zaključiti koja su velika područja na ispitu. Uzmimo sad fiziku za primjer. Velika područja ispita dolaze iz mehanike, optike,… ali nema astrofizike, biofizike… i sada je na redu detalj koji puno znači: koristiti posebnu bilježnicu s kalendarom u koju treba upisati sva područja fizike i povezat ih s podacima iz literature kojom se raspolaže (npr. Mehanika – autor XY – str. 15-164; autor XZ str. 11-98, itd.).
Nemojmo ovu uputu smatrati gubitkom vremena jer će ona zapravo štedjeti vrijeme za pametnije stvari. Ne treba naglašavati da svatko voli jasne i strukturirane podatke. Najbolja je vlastita izrada jer se u njoj najbolje snalazimo.
#2 Izradite kalendar rada
Svako područje treba “secirati” na manje teme koje će se ponavljati. Treba znati koliko je takvih tema i koliko je dana predviđeno za pripremu. U obzir se treba uzeti i vrijeme za još (bar jedno!) dodatno ponavljanje.
Preporuka je da se vikendi oslobode od prezahtjevnog učenja – oni su za izlete, druženja, pomoć u obitelji i općeniti ležerniji ritam. Ako je potrebno vrijeme vikenda, može se aktivirati i to se obično i podrazumijeva u finalu priprema. Razmislite zbog čega tijekom 12 godina obrazovanja nemate školu subotom i nedjeljom? Tako je u cijelom svijetu, zar ne? Jednostavno, to su dani kad se učenici (studenti) trebaju odmoriti i pripremiti za zahtjevni radni tjedan. Nekakvo lakše učenje i ponavljanje nije isključeno i za vrijeme vikenda, ali teško i stalno će dovesti do “zamora materijala”.
Napravljenog rasporeda treba se pridržavat u što većoj mjeri. Kampanjci rijetko uspijevaju i priče su za malu djecu da se sve stigne u tjedan (ili čak mjesec!) dana.
#3 Uzmite u obzir svoje dnevne navike
Osobno ne funkcioniram poslije ručka. Ne mogu zamisliti da radim nešto ozbiljno sljedećih sat vremena. Obično čitam ili slušam glazbu. Kad mogu, odspavam malo. Ali zato predvečer živnem i radim. To je moje vrijeme i ritam. Svatko ima neku svoju dnevnu rutinu i u okviru nje treba tražiti organizacijska rješenja.
#4 Manje zadatke odmah rješavajte
Škola je sama po sebi puna aktivnosti – puno je predmeta, sati, domaćih zadaća… ako se tome dodaju izvannastavne aktivnosti (jezici, glazbala, sportovi) – gdje ćete naći vrijeme za sve to ?
U cijelom tom vremenu ima dosta “sekundarnog vremena”, tako ga ja zovem – vremena koje ispada neiskoristivo (pa šta mogu napravit za 10 min.?). To vrijeme obično bezveze trošimo. Ipak, smatram da se dosta toga može učiniti usput. Evo primjera: kupili ste novi kalkulator i za test fizike trebat ćete znati unijeti u njega iznos elementarnog naboja. Na većini modernih kalkulatora to se može napravit na tri načina – koji je najbrži?
To se može istražiti za vrijeme petminutnog odmora u školi kao igra s prijateljima. Korisna stvar izvedena je usput. Primjera ovog tipa ima jako puno – probajte ponekad odraditi nešto usput u vrlo kratkoj pauzi.
#5 Načinite listu prioriteta
Uz redovnu školu u kojoj pratite i do 15, ako ne i više, predmeta treba za pripreme izdvojiti bitno od manje bitnog. Ako želite studirati elektrotehniku fokus je na matematici i fizici, ali ne i kemiji.
Treba se osmisliti vlastiti plan završnih ocjena (koje se računaju na testu kao ulazni bodovi) u kombinaciji s ulaganjem energije. Npr., za 5 iz likovnog dnevno učim 60 minuta i zbog toga ću imati prosjek 4,71!? Vrijedi li više imati 4 iz likovnog i spustiti prosjek na 4,63 i osloboditi više vremena za usavršavanje matematike ?
Vi ste u poziciji da definirate vlastite prioritete.
Kontrolirajte masterplan
Bez kontrole sve pada u vodu.
#1 Zamka odugovlačenja
Svatko može doći, i zapravo često dolazi, u iskušenje odugovlačenja sa zadanim aktivnostima. Ovakve probleme u principu rješavaju disciplina, svijest i savjest. Iz iskustva znam da neki imaju više a neki manje problema s radnom disciplinom. Po meni, disciplina se na neki način trenira. Bez radne discipline najbolji rezultati su gotovo nemogući (na testovima se to ne odnosi na tzv. wunderkinde).
#2 Kontrola kočenja
Ovo nemojte uzeti za ozbiljno! Pokušavam se na simpatičan način izvući iz članka. Nema mi druge jer “receptura” ima previše detalja, a članak nije studija.
Postavljam zato za kraj pitanje – kome je članak namijenjen ?
Članak je za mlade, za učenike i studente, te roditelje koji djeci žele skrenuti pozornost na onaj trenutak u životu kad treba nekog pobijediti (čitajte: izbaciti!) da bi se studiralo željeno. Broj studijskih mjesta je konačan i gotovo uvijek manji od broja zainteresiranih. Takva su pravila igre na “testu svih testova”.
Petra je uspjela i bit će uspješna i dalje u akademskom životu jer pažljivo raspolaže važnim resursom – vremenom!!!
[box style=”0″]
Damir Pavlović profesor je fizike na I. Tehničkoj školi u Zagrebu. Voditelj je specijaliziranih priprema za državnu maturu i prijemne ispite u Auxilia centru za poduku sa sjedištem u Zagrebu. Intenzivno surađuje s izdavačkom kućom Profil kao suautor udžbenika fizike i popratnih materijala za srednje strukovne škole. U Auxiliji doprinosi implementaciji najmodernijih edukacijskih tehnologija u proces nastave. Za komentare i suradnju kontaktirajte Damira na [email protected]
[/box][
