Prve službene informacije o tome, čini se, javnosti će biti dostupne u četvrtak, kada će Središnja klirinško depozitna agencija objaviti promjene u vlasničkim udjelima u Ini.
Poslovna tajna
– Kao što Vam je to već poznato, ulagačka strategija mirovinskih fondova je poslovna tajna. Mirovinski fondovi o stanju portfelja detaljno izvještavaju svoje članove putem kvartalnih izvještaja u kojim se, između ostalog, objavljuju i detaljne investicijske pozicije svakog fonda. Smatramo da je iz proteklih događaja vidljivo da ‘shareholders agreement’ između Vlade i MOL-a na neki način više ne vrijedi te da je to pobudilo interes ulagača i utjecalo na vrijednost dionice koja je fundamentalno dobila na cijeni – kaže Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste plavog obveznog mirovinskog fonda.
Ante Babić, direktor Centra za međunarodni razvoj, ne opravdava eventualnu kupnju dionica Ine od strane mirovinskih fondova.
– Država je izgubila kontrolu nad Inom još prije sedam godina. Sad se ponovno pokušava uspostaviti kontrola nad njome, a u međuvremenu je Ina s mjesta druge ili treće kompanije u regiji pala na 10. ili 11. mjesto. Vraćanje kontrole nad Inom zahtijeva previše novaca i truda i ne vjerujem da se to ikome isplati – kaže Babić.
„Na tržištu EU-a, Ina je mala kompanija“
Kako napominje, država sada nema novac za vraćanje kontrole nad Inom.
– Ako Mol želi isplatiti male dioničare, mislim da je to dobra vijest. Ako, pak, mirovinskih fondovi ili neka domaća kompanija kupuju dionice Ine, to rade domaćim novcem, koji je i onako oskudan i koji bi se mogao puno bolje iskoristiti od toga da pokušavamo pikati hrvatske zastavice po kompanijama – smatra Babić.
Navodi i da će Hrvatska uskoro biti u Europskoj uniji, a na tome tržištu Ina je mala do srednje velika kompanija.
– Ina će se morati prilagođavati tržištu Europske unije, a tko će to onda financirati? Ako je kompanija u stranom vlasništvu, njezina prilagodba onda nije državna briga. Na koncu, država ne može povećati upravljačka prava iznad ovoga što već ima u Ini – ocjenjuje Babić.
Također, smatra da ne treba raditi razliku između porijekla kapitala.
