Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia koja je najpoznatija po svom brendu MojPosao, u trećem kvartalu 2024. godine prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 1.349 eura neto, što je 3 % više nego u prethodnom kvartalu i čak 16 % više nego u istom razdoblju 2023. godine.
Rast prosječne i medijalne plaće kroz godine
Medijan* plaće je nešto niži i iznosi 1.255 eura, što znači da većina radnika prima manju plaću od navedenog prosjeka. U odnosu na prošli kvartal medijalna plaća narasla je za 5 %, a u odnosu na isto razdoblje lani narasla je za 18 %.
Medijan je u odnosu za prosječnu plaću više rastao i u odnosu na prošli kvartal i u odnosu na prošlu godinu – to nam ukazuje da najniže plaće brže rastu od onih viših.
U IT-u i dalje najveće plaće
Unatoč dugotrajnom padu potražnje za radnom snagom u IT sektoru, kao i učestalim otpuštanjima unutar ove industrije, IT stručnjaci i dalje ostaju najplaćeniji radnici u Hrvatskoj.
Naime, osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 97 % više od prosječne (odnosno više od 2.650 eura), najplaćenija zanimanja su i dalje ona iz područja informacijskih tehnologija ( 22 % više od prosjeka, odnosno 1.646 eura) te tehnologije i razvoja (25 % više od prosjeka, odnosno 1.693 eura).
Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju tekstilni radnici (- 33 %, točnije 952 eura), djelatnici u uslužnim djelatnostima (-29 %, odnosno 906 eura) i pomoćnim zanimanjima (-34 %, preciznije 893 eura).
Gledano po zanimanjima, ne uzimajući u obzir hijerarhijske pozicije (menadžment), najvišu mjesečnu plaću u trećem kvartalu imali su lead developeri, piloti te IT arhitekti.
Najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su frizeri, šivači te spremačice.
Najveći rast plaća imale su državne kompanije
Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 3 % više od prosjeka te iznose 1.383 eura.
Najveći rast plaća u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u tvrtkama u državnom vlasništvu, čak 14 %. Međutim, plaće zaposlenih u državnim tvrtkama i dalje su ispod prosjeka te se njihova mjesečna primanja, u prosjeku, kreću oko 1.248 eura. Plaće u privatnim domaćim tvrtkama su 7% ispod prosjeka te iznose 1.251 euro, što je 10 % više nego prošle godine.
Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske
Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje: u Požeško- slavonskoj (-19 %), Vukovarsko-srijemskoj (-21 %) te Virovitičko-podravskoj (-20 %) županiji.
Najviša prosječna plaća i dalje je u Gradu Zagrebu (4 % iznad prosjeka) te iznosi 1.397 eura.
Radnici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće u odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. Tako zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 42 % veću plaću od prosječne (1.917 eura).
Osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 7 % višu plaću od prosječne (1.518 eura). S druge strane, oni s završenom srednjom stručnom spremom imaju nešto nižu plaću od prosjeka, preciznije 1.168 eura što je 4 % manje od prosjeka.
Također, analize pokazuju kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 1.050 eura (21 % manje od prosjeka), dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 1.132 eura (-16 %). Blizu prosječne hrvatske plaće dolazimo s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega krećemo zarađivati više od prosječne plaće.
Najvišu plaću, očekivano, imaju zaposlenici s više od 10 godina iskustva – 1.416 eura, odnosno 5 % više od prosjeka.
U trećem kvartalu 2024. godine muškarci su, u prosjeku, zarađivali čak 16% više od žena.
Medijan* je statistička vrijednost koja bolje odražava stvarno stanje. Matematički, to je broj koji razdvaja sortiranu listu brojeva točno na pola, čime se u praksi sprječava da na njegov iznos pretjerano utječu jako mali ili jako veliki iznosi plaća.
MojaPlaća.hr je servis koji prati iznose plaće za pojedina radna mjesta u Hrvatskoj. Istraživanje o visini plaća MojaPlaća.hr trenutno obuhvaća gotovo 400 radnih mjesta iz 36 djelatnosti. Prikupljanje ispitanika provodi se kontinuirano putem interneta, a trenutno je u istraživanju aktivno preko 43.000 ispitanika. Nakon godinu dana podaci ispitanika se brišu kako se u daljnjim analizama ne bi uzimali u obzir zastarjeli podaci.
