Trendovi i novosti u načinima plaćanja u turizmu

Trendovi i novosti u načinima plaćanja u turizmu

Hrvatski ugostitelji spremni su prihvatiti sve nove oblike tržišta koji pridonose jačanju poslovanja, uključujući i nove tehnologije plaćanja, no najveći problem još uvijek su visoke provizije kod kartičnog i beskontaktnog plaćanja. Troškove dodatno povećava i tehnološki neujednačen sustav u kojem je gotovo za svaku karticu potrebno imati poseban POS uređaj, rečeno je na okruglom stolu „Trendovi i novosti u načinima plaćanja u turizmu“ koji je u srijedu održan u organizaciji magazina Banka, a pod pokroviteljstvom MasterCarda.

Prema podacima Euromonitora za 2012. godinu, 60 posto prihoda u Hrvatskoj dolazi od turista iz šest zemalja – Njemačke, Slovenije, Italije, Austrije, Češke i Francuske, rekla je Aleksandra Babić, direktorica marketinga MasterCarda za centralnu i istočnu Europu. Pri tome gotovinska plaćanja čine četvrtinu prihoda od stranih turista, a udjel se iz godine u godinu smanjuje – u 2007. iznosio je 30 posto.

Branko Greblički, potpredsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske gospodarske komore, upozorio je da se ugostitelje može podijeliti na dvije grupe: one fokusirani na turiste i ovisni su o širenju poslovanja i novim tehnologijama, te one koji posluju u malim sredinama i nisu vezani za turističko tržište.

Zašto ugostitelji vole „cash“

„Ceh ugostitelja obuhvaća oko 11 tisuća aktivnih obrta. Oko 40 posto onih koji su ovisni o širenju imaju web stranice, posluju kroz online portale i spremni su prihvatiti sve nove oblike na tržištu važne za bolje poslovanje“, rekao je Greblički.

S druge strane, onima koji su fokusirani na lokalnu sredinu provizije za kartično plaćanje su previsoke. Iako se tijekom godina primjećuje njihovo snižavanje, kartičarske kuće još uvijek traže provizije između 1,6 i 5 posto bruto prometa, što je puno u odnosu na parafiskalna davanja i male marže koje su im važne da bi mogli poslovati.

Podsjetio je da je HOK prije desetak godina potaknuo projekt s kartičarskom kućom kako bi poboljšali suradnju i smanjili proviziju. „Na žalost, nismo polučili rezultate. Sporazum je potpisan, ali završio je na slikanju za medije“, pojasnio je potpredsjednika ugostiteljskog Ceha.

Pomoćnik ministra turizma Davor Ižaković smatra da način plaćanja nije presudan jer će turist ionako odabrati ono što je najpovoljnije – karticu, gotovinu, mobitel ili nešto četvrto.

„Smjer diktiraju gosti – pitanje je umješnosti privatnog sektora i kartičara kako stvoriti povoljne pakete koji će potaknuti digitalno plaćanje“, rekao je Ižaković.

Digitalizacija u prijevozu

Na europskoj razini eTurizam ostvaruje više od sto milijardi eura prihoda, a najveći dio, 45 posto, otpada na usluge putničkog prijevoza – zračnog, željezničkog, brodskog i rent-a-car. U Hrvatskoj smo u tom segmentu godinama zaostajali, čak i za susjedima – Slovenske željeznice uvele su elektroničko plaćanje 2010., a ljubljanski autobusni kolodvor još prije devet godina.

Hrvatske željeznice pokrenule su veliki projekt informatizacije sustava rezervacije i prodaje karata vrijedan 43,3 milijuna kuna. Planirani rok završetka projekta je kolovoz 2015. godine, rekla je Anita Špigelski, direktorica marketinga i prodaje tvrtke HŽ putnički prijevoz.

Novi sustav obuhvatit će fiksne i mobilne terminale za prodaju karata, online prodaju karata, aplikaciju za pametne telefone, smart kartice, prodaju i rezervaciju karata u međunarodnom putničkom prijevozu te novu internetsku stranicu.

Početkom godine sustav prodaje karata obnovio je i Autobusni kolodvor Zagreb. Sada je autobusnu kartu moguće kupiti preko interneta i platiti karticom, a u tijeku su pregovori kako bi se uklonile posljednje prepreke da bi se karte mogle plaćati karticom i prilikom kupnje na samom kolodvoru, rekao je Miroslav Iveković, pomoćnik direktora za poslove prometa Autobusnog kolodvora Zagreb.

Iveković se nada da će spomenute prepreke – između ostalog kako POS uređaj dodati klijentu kroz staklo – biti otklonjene do ljeta.

Kada govorimo o digitalnom turizmu, Hrvatska je krenula u dobrom smjeru, ali pred nama je još dug put. Važno je prepoznati kako se turisti ponašaju – sve više ih dolazi avionima, kraće se zadržavaju na istom mjestu, žele vidjeti što više u kratkom roku… Sve teže ih je kontaktirati u fazi planiranja, ali važno ih je uloviti kad stignu na odredište. A tehnologija u tome ima veliku ulogu.

„Moramo shvatiti tko je naš kupac. Ako ne razumijemo mlade ljude koji danas stalno koriste mobilne uređaje u svakodnevnom životu, onda ne razumijemo kupca i nećemo uspjeti prodati proizvod ili uslugu“, zaključio Ižaković.

Podijeli

Odgovori

Top