Na Kongresu su brojni visoki predstavnici iz nadležnih resora raspravljali s predstavnicima struke o boljitku ugostiteljstva i turizma. Snažnu podršku ugostiteljima dao je ministar turizma, Gari Cappelli i predsjednik Hrvatske obrtničke komore, Dragutin Ranogajec.
Ministar turizma Gari Cappelli, ujedno i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, u uvodu se zahvalio svim turističkim djelatnicima i čestitao na dosadašnjem ostvarenju.
“Sjajan rezultat ove turističke godine uspjeh je svih djelatnika i poslodavaca u turizmu i ugostiteljstvu. Naša je Vlada nakon konsolidacije financija našla načina za dodatna porezna rasterećenja što je sektor pozdravio najavivši povećanje plaća i nove investicije“, rekao je ministar dodajući kako je uz poreznu politiku za poslovni rezultat jednako potrebna i prilagodba novim tržišnim trendovima, kao i povjerenje koje se temelji na kvaliteti u svakom smislu.
Ranogajec je naglasio da će Hrvatska obrtnička komora ustrajati na realizaciji opravdanih zahtjeva koje je oblikovala struka, s posebnim naglaskom na nižu stopu PDV-a na bezalkoholna pića i tople napitke kao i hitnom rješavanju pitanja uvoza radne snage. Pri zapošljavanju su potrebne jednostavnije procedure, a jedino održivo rješenje problema nedostatka radne snage je reforma strukovnog obrazovanja, naglasio je Ranogajec.
Predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a, Joso Smolić, istaknuo je da su kvaliteta i izvrsnost alati koji će snažnije pozicionirati Hrvatsku na europskoj turističkoj karti.
Radni dio Kongresa u kojem su sudjelovali svi ključni dionici ugostiteljskog i turističkog sektora iznjedrio je prioritetne zahtjeve, ali i rješenja predložena od struke, čiju će realizaciju Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore tražiti od nadležnih institucija u najkraćem mogućem roku.
Osim traženja niže stope PDV-a od 13% na pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića, toplih napitaka, vina i piva, ugostitelji traže da se uvoz radne snage riješi Zakonom o strancima uz uvažavanje primjedbi Hrvatske obrtničke komore, koja je već prethodno dala prijedloge na nacrt Zakona predlažući administrativno pojednostavljen model. Da bi se u budućnosti ove prepreke u poslovanju ugostitelja uklonile, rješenju nedostatka kvalitetnih kadrova u ugostiteljstvu mora se pristupiti sustavno – kroz unaprjeđenje strukovnog obrazovanja.
Još jedan važan prijedlog s ovogodišnjeg Kongresa jest i razvoj hrvatske gastronomije baziran na povezivanju hrvatskih proizvođača namirnica s ugostiteljskim i turističkim sektorom. Umrežavanje je jamstvo stvaranja prepoznatljivog nacionalnog branda, koji je temelj za konkurentnost u ovom području.
Ugostitelji zahtijevaju priznavanje troškova reprezentacije u 100-postotnom iznosu, ali i jednostavniji način povremenog zapošljavanja po modelu vaučera u poljoprivredi i ribarstvu. Kako bi se osigurao utjecaj struke, na Kongresu je zaključeno da Hrvatska obrtnička komora mora biti uključena u izradu svih strateških dokumenata koji direktno i indirektno imaju utjecaj na ugostiteljstvo i turizam.
Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika završio je gastro događanjem „Hrvatska na tanjuru“, na kojem su ugostitelji iz čitave Lijepe naše kuhajući s domaćim namirnicama pokazali potencijal i raznolikost hrvatske gastronomije.
