“Cilj je pomoći zemljama članicama da čvrsto izađu iz krize i da njihova gospodarstva ponovo počnu bilježiti rast”, istaknuo je u priopćenju povodom objave preporuka za članice Europske unije predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.
“Napori i žrtve širom Europe počeli su donositi rezultate. Rast ubrzava a od ove godine svjedočit ćemo i – zasada još previše umjerenom – zapošljavanju“, ističe predsjednik EK.
Temelji europskog gospodarstva sada su osjetno stabilniji iako će rast i u 2014/2015. ostati neujednačen i krhak, pokazuju analize Komisije.
Na dulji je rok potencijal rasta još uvijek relativno nizak, upozoravaju u Bruxellesu, predviđajući sporo spuštanje nezaposlenosti sa sadašnjih visokih razina i mukotrpno poboljšanje teške socijalne situacije.
Sažimajući preporuke za zemlje članice, konstatiraju da su gospodarske aktivnosti ponovo krenule uzlaznom putanjom, čak i u zemljama najteže pogođenima krizom. Ove će godine još samo Hrvatska i Cipar bilježiti pad aktivnosti a iduće bi godine sve zemlje članice trebale billježiti pozitivne stope rasta, ističu.
Nastavlja se i trend poboljšanja javnih financija pa bi ove godine prvi puta od početka krize agregatni proračunski deficit zemalja EU-a trebao kliznuti ispod gornje dopuštene granice od tri posto BDP-a, napominju.
Bruxelles je tako predložio da Austrija, Belgija, Češka, Danska, Slovačka i Nizozemska izađu iz postupka za slučaj prekomjernog proračunskog deficita. Time je broj zemalja u tom postupku smanjen u ovoj godini na 11, s 24 u 2011.
Reforme u najranjivijim zemljama donose rezultate pa je Irska izašla iz programa pomoći u prosincu 2013., Španjolska u siječnju 2014. a Grčka bi ove godine trebala ponovo zabilježiti rast gospodarskih aktivnosti. Cipar se stabilizirao a Latvija je u siječnju zahvaljujući reformama postala članicom eurozone.
Poboljšalo se i stanje u bilanci plaćanja na tekućem računu u nizu zemalja. Stoga je Komisija u ožujku zaključila da Danska i Malta više ne bilježe makroekonomske neravnoteže dok u Španjolskoj ona više nije prekomjerna.
Najavljuju i umjereno povećanje zaposlenosti počevši od ove godine i pad nezaposlenosti na 10,4 posto u 2014. Španjolska, Portugal, Italija i Francuska pokrenule su značajne reforme kako bi poboljšale “otpornost” tržišta rada, primjećuju u EK.
Upozoravaju ipak na potrebu nastavka reformi, pri čemu je poseban naglasak u preporukama za pojedine zemlje stavljen na borbu protiv nezaposlenosti među mladima, kroz primjenu Garancije za mlade.
Nužne su i prilagodbe poreznih sustava kako bi se potaknulo zapošljavanje. Porezna opterećenja trebala bi se preusmjeriti s rada na imovinu, potrošnju i zaštitu okoliša, a porezna politika na bolju naplatu poreza i suzbijanje utaje.
Izdvajaju i potrebu poticanja privatnih ulaganja. “Bankovno financiranje i dalje je oskudno u Italiji, Grčkoj, Španjolskoj, Litvi, Sloveniji, Hrvatskoj i Cipru, posebno kada su u pitanju mala i srednja poduzeća“, upozoravaju.
Prioritet bi trebalo biti i jačanje konkurentnosti gospodarstava, budući da je na tom području ostvaren tek skroman napredak u usporedbi s 2013., ističu. Poboljšanja su nužna u uslužnom i sektoru energetske i transportne infrastrukture, te u sustavima za istraživanje i razvoj a treba poboljšati i zakone o tržišnom natjecanju.
Reforme su potrebne i kako bi se snizila razina duga koji bi ove godine trebao dosegnuti vrhunac, zbog akumulacije deficita u prethodnom razdoblju. Nužno je pripremiti teren za njegovo smanjenje, posebno u Begliji, Irskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Italiji, Cipru i Portugalu gdje premašuje vrijednosti BDP-a, ističu.
Izdvojen je i “izazov upravljanja troškovima starenja” populacije, posebno u mirovinskom i sustavu zdravstvene skrbi, te očuvanje dosadašnje razine potrošnje na obrazovanje, istraživanje i inovacije, budući da potiču gospodarski rast, podsjećaju u Komisiji.
“Temeljni izazov s kojim se sada suočava EU političke je prirode: kako sačuvati potporu reformama budući da kriza popušta”, sažima Barroso dilemu Komisije.
Ministri financija EU-a raspravit će o preporukama EK 20. lipnja a čelnici država i vlada 26. i 27. lipnja. Potom bi ih vijeće ministara EU-a trebalo službeno usvojiti na sastanku zakazanom 8. srpnja.
