Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Novosti

U borbu protiv nezaposlenosti među mladima kroz primjenu Garancije za mlade

Europska ekonomska i fiskalna politika mora se u postkriznom razdoblju fokusirati na stvaranje okvira koji će podupirati održivi rast i zapošljavanje, zaključila je Europska komisija.

Europska ekonomska i fiskalna politika mora se u postkriznom razdoblju fokusirati na stvaranje okvira koji će podupirati održivi rast i zapošljavanje, zaključila je Europska komisija.

“Cilj je pomoći zemljama članicama da čvrsto izađu iz krize i da njihova gospodarstva ponovo počnu bilježiti rast”, istaknuo je u priopćenju povodom objave preporuka za članice Europske unije predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.

“Napori i žrtve širom Europe počeli su donositi rezultate. Rast ubrzava a od ove godine svjedočit ćemo i – zasada još previše umjerenom – zapošljavanju“, ističe predsjednik EK.

Temelji europskog gospodarstva sada su osjetno stabilniji iako će rast i u 2014/2015. ostati neujednačen i krhak, pokazuju analize Komisije.

Na dulji je rok potencijal rasta još uvijek relativno nizak, upozoravaju u Bruxellesu, predviđajući sporo spuštanje nezaposlenosti sa sadašnjih visokih razina i mukotrpno poboljšanje teške socijalne situacije.

Sažimajući preporuke za zemlje članice, konstatiraju da su gospodarske aktivnosti ponovo krenule uzlaznom putanjom, čak i u zemljama najteže pogođenima krizom. Ove će godine još samo Hrvatska i Cipar bilježiti pad aktivnosti a iduće bi godine sve zemlje članice trebale billježiti pozitivne stope rasta, ističu.

Nastavlja se i trend poboljšanja javnih financija pa bi ove godine prvi puta od početka krize agregatni proračunski deficit zemalja EU-a trebao kliznuti ispod gornje dopuštene granice od tri posto BDP-a, napominju.

Bruxelles je tako predložio da Austrija, Belgija, Češka, Danska, Slovačka i Nizozemska izađu iz postupka za slučaj prekomjernog proračunskog deficita. Time je broj zemalja u tom postupku smanjen u ovoj godini na 11, s 24 u 2011.

Reforme u najranjivijim zemljama donose rezultate pa je Irska izašla iz programa pomoći u prosincu 2013., Španjolska u siječnju 2014. a Grčka bi ove godine trebala ponovo zabilježiti rast gospodarskih aktivnosti. Cipar se stabilizirao a Latvija je u siječnju zahvaljujući reformama postala članicom eurozone.

Poboljšalo se i stanje u bilanci plaćanja na tekućem računu u nizu zemalja. Stoga je Komisija u ožujku zaključila da Danska i Malta više ne bilježe makroekonomske neravnoteže dok u Španjolskoj ona više nije prekomjerna.

Najavljuju i umjereno povećanje zaposlenosti počevši od ove godine i pad nezaposlenosti na 10,4 posto u 2014. Španjolska, Portugal, Italija i Francuska pokrenule su značajne reforme kako bi poboljšale “otpornost” tržišta rada, primjećuju u EK.

Upozoravaju ipak na potrebu nastavka reformi, pri čemu je poseban naglasak u preporukama za pojedine zemlje stavljen na borbu protiv nezaposlenosti među mladima, kroz primjenu Garancije za mlade.

Nužne su i prilagodbe poreznih sustava kako bi se potaknulo zapošljavanje. Porezna opterećenja trebala bi se preusmjeriti s rada na imovinu, potrošnju i zaštitu okoliša, a porezna politika na bolju naplatu poreza i suzbijanje utaje.

Izdvajaju i potrebu poticanja privatnih ulaganja. “Bankovno financiranje i dalje je oskudno u Italiji, Grčkoj, Španjolskoj, Litvi, Sloveniji, Hrvatskoj i Cipru, posebno kada su u pitanju mala i srednja poduzeća“, upozoravaju.

Prioritet bi trebalo biti i jačanje konkurentnosti gospodarstava, budući da je na tom području ostvaren tek skroman napredak u usporedbi s 2013., ističu. Poboljšanja su nužna u uslužnom i sektoru energetske i transportne infrastrukture, te u sustavima za istraživanje i razvoj a treba poboljšati i zakone o tržišnom natjecanju.

Reforme su potrebne i kako bi se snizila razina duga koji bi ove godine trebao dosegnuti vrhunac, zbog akumulacije deficita u prethodnom razdoblju. Nužno je pripremiti teren za njegovo smanjenje, posebno u Begliji, Irskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Italiji, Cipru i Portugalu gdje premašuje vrijednosti BDP-a, ističu.

Izdvojen je i “izazov upravljanja troškovima starenja” populacije, posebno u mirovinskom i sustavu zdravstvene skrbi, te očuvanje dosadašnje razine potrošnje na obrazovanje, istraživanje i inovacije, budući da potiču gospodarski rast, podsjećaju u Komisiji.

“Temeljni izazov s kojim se sada suočava EU političke je prirode: kako sačuvati potporu reformama budući da kriza popušta”, sažima Barroso dilemu Komisije.

Ministri financija EU-a raspravit će o preporukama EK 20. lipnja a čelnici država i vlada 26. i 27. lipnja. Potom bi ih vijeće ministara EU-a trebalo službeno usvojiti na sastanku zakazanom 8. srpnja.


Napisao

Pročitajte još:

Ljudski resursi

U prilogu donosimo 7 koraka pomoću kojih ćete djelovati uvjerljivo, te se prezentirati i pokazati kako ste osoba koja posjeduje integritet.

Komentari

S eksplozijom e-trgovine raste i broj skladišta diljem svijeta. Naime, s procijenjenih 151.000 skladišta u 2020. očekuje se rast na 180.000 skladišta do 2025....

Komentari

'Recite nam nešto o sebi' je pitanje koje nećete moći izbjeći ni na jednom intervjuu za posao.

Komunikacija

Konflikti su više nego samo nesporazumi, naime kod konflikata pojedinci osjećaju prijetnju sebi, te stoga ne možemo misliti kako će nestati sami od sebe.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.