U godinu dana od rada na crno naplaćeno svega 28.000 kuna kazni

Samo 28 tisuća kuna kazni naplatio je Državni inspektorat za rad na crno u godinu dana od stupanja na snagu Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Zanemariva je to brojka kad se uzme u obzir procjena da siva ekonomija u Hrvatskoj iznosi između 20 i 30 posto BDP-a.

Slabe brojke Državnog inspektorata u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) nisu željeli komentirati. Poslovni.hr javlja da prema podacima Državnoga inspektorata, od sredine lipnja prošle godine njegovi gospodarski inspektori proveli su ukupno 2055 inspekcijskih nadzora nad onima koji obavljaju i nude usluge preko oglasa, a koje nisu regulirane posebnim propisima. U njima su utvrdili ukupno 616 povreda zakona, podnesen je 491 optužni prijedlog prekršajnim sudovima te su izdana i naplaćena tek četiri prekršajna naloga u iznosu od 28.100 kuna. Inače, Zakon predviđa kazne u rasponu od pet do 50 tisuća kuna. Hrvatska obrtnička komora čak je deset godina inzistirala na donošenju toga zakona kako bi se zaštitili obrtnici koji legalno obavljaju svoju djelatnost.

“Zadovoljni smo, prije svega, što je Zakon donesen jer se suzbijanjem neregistriranoga rada potiče i otvaranje novih radnih mjesta, suzbija se nelojalna konkurencija te jača svijest građana”, odgovorili su nam iz HOK-a. Skrenuli su pozornost i na aktivnu ulogu koju je Hrvatska obrtnička komora preuzela radi lakše i efikasnije provedbe toga zakona. Tako obrtnici u sjedište Udruženja obrtnika mogu dostaviti obavijest o osobama za koje imaju saznanja da obavljaju rad na crno. O kolikom je broju takvih prijava riječ, u HOK-u nisu htjeli otkriti. Iz Državnog su nam inspektorata pak odgovorili kako su primili 1133 takve prijave. Ističu, međutim, kako dio prijava nije u njihovoj nadležnosti, dok je dio njih bio neutemeljen.