To bi po Vrdoljakovu mišljenju bila dobra startna osnova za daljni gospodarski rast, temeljen na proizvodnji roba visoke dodane vrijednosti.
Ministar misli da za takvo što valja stvoriti stabilno investicijsko okružje otporno na političke promjene, kao i porezne i druge povlastice, primjerice za zapošljavanje stranih stručnjaka koji Hrvatskoj nedostaju.
Vrdoljak smatra da uspješna provedba industrijske strategije podrazumijeva i dizanje kvalitete javne uprave te iznosi ideju o ukidanju posebnog zakona za javne službenike i namještenike. Dovoljan je Zakon o radu, smatra Vrdoljak, zazivajući mjerenje uspješnosti rada državnih i javnih službenika.
Spreman je, kaže, kao pilot projekt u tom smjeru, ponuditi praćenje rada službenika njegova ministarstva.
Pored tih mjera i zahvata, drži da bi u Hrvatskoj bilo dobro potaknuti razvoj fondova rizičnog kapitala te se pita je li dobro zašto se HBOR hvali time što ima malo rizičnih plasmana?
Prema prijedlogu industrijske strategije, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj trebala bi u razdoblju od 2014. do 2020. godine rasti po godišnjoj prosječnoj stopi od 2,85 posto godišnje, u industriji bi se zaposlilo više od 85 tisuća radnika te ostvario porast izvoza za 30 posto.
Okosnice industrijskog oporavka Hrvatske, prema strategiji, trebale bi biti farmaceutika, proizvodnja računala, elektroničkih i optičkih proizvoda, metalska industrija, računalno programiranje, ekektroindustrija te proizvodnja strojeva i uređaja.
U strategiji su definirana četiri ključna prioritetna područja industrijske strategije. To su stvaranje stabilnog investicijskog okruženja, poticanje suradnje industrije i obrazovnog sustava, restrukturiranje javne uprave i administracije te razvoj tržišta kapitala u smjeru alternativnih izvora financiranja.