U slijedećih godinu dana oko 19 posto kućanstava se nada da će im financijska situacija biti barem malo bolja. Oko 44 posto kućanstava procjenjuje da će im financijska situacija ostati približno ista, ali i dalje više od trećine ocjenjuje da će im biti lošije.
Zanimljivo je pogledati i usporedni prikaz o sadašnjem financijskom stanju kućanstava Hrvatske i nekoliko tranzicijskih zemalja / članica EU u usporedbi s onim od prije godinu dana.
Česi, Hrvati i Poljaci najviše vjeruju u bolje sutra
Poljaci iskazuju najveći pozitivni pomak financijske situacije u proteklih godinu dana, Rumunjska kućanstva u najvećoj mjeri procjenjuju da im je bilo (znatno)lošije.
Usporedni prikaz ocjena o budućem financijskom stanju kućanstava Hrvatske i nekoliko tranzicijskih zemalja / članica EU, ukazuje na to da Česi, Hrvati i Poljaci iskazuju najveću nadu u bolju financijsku situaciju u sljedećih godinu dana (približno petina ispitanih). Rumunjska kućanstva u najvećoj mjeri procjenjuju da će im biti još lošije. No, i više od trećine kućanstava u Hrvatskoj smatra da će im slijedećih godinu dana financije biti još lošije.
Oko četvrtine kućanstava smatra kako će u 2010. godini morati izdvajati više novca za kupnju trajnih dobara. Kako tri četvrtine građana u Hrvatskoj očekuje da će kod nas kriza trajati još najmanje godinu dana, razumljivo je da će većina kućanstava trošiti na trajna dobra isto kao sada ili čak manje.
Hrvati planiraju smanjivati štednju
Kućanstva koja ipak mogu nešto štedjeti najbrojnija su u Češkoj, dok štednju planiraju smanjivati u najvećem broju naša kućanstva.
Ukupan broj kućanstava koja mogu barem nešto štedjet kreće se u Hrvatskoj na oko 40 posto. Međutim, često se događa da su ta ista kućanstva opterećena i kreditima da bi zadovoljila razne dodatne / dugoročne potrebe u obitelji.
