Napojnice se s 1. siječnja ove godine mogu ostavljati i kod bezgotovinskog plaćanja, to jest pri plaćanju karticama. Zadnjim krugom porezne reforme tako je implementiran model uvođenja napojnica u sustav fiskalizacije za koji se snažno zalagalo Udruženje ugostiteljskih djelatnosti HGK. Utvrđen je neoporezivi iznos od 3.360 eura godišnje po osobi, a iznos napojnice iznad neoporezivog dijela oporezivat će se po stopi poreza na dohodak.
“Iznosi naplaćeni karticama nose u prosjeku 80 posto prihoda ugostiteljskog objekta, a sada gosti mogu i pri kartičnom plaćanju ostaviti napojnicu. Ovo je stimulirajući potez za sektor ugostiteljstva i vrlo pozitivna stvar za privlačenje i zadržavanje djelatnika u sektoru”, poručuje direktorica Sektora za turizam HGK Andreja Vukojević.
Prema novom modelu, gost plaća račun gotovinom ili karticom te procjenjuje želi li ostaviti napojnicu i u kojem iznosu. Napojnica se povezuje uz izdani račun te se evidentiraju podaci o iznosu napojnice i načinu njezina davanja – gotovina ili kartica. Važno je napomenuti da se na računu ne prikazuje iznos napojnice. Na prijavu napojnica primjenjuju se sva pravila kao i kod izdavanja računa, a prijavljena napojnica je izuzeta iz blagajničkog maksimuma.
“Bezgotovinska naplata napojnica donosi mnoge novosti pa zahtjeva prilagodbe i fazu uhodavanja. Zato planiramo i kampanju namijenjenu zaposlenicima u HoReCa industriji, vlasnicima tvrtki iz uslužnih djelatnosti i potrošačima s ciljem jasnog komuniciranja prednosti i mehanizama bezgotovinskog davanja napojnica. Nažalost, danas još uvijek ima ugostitelja koji zaziru od kartične naplate. Razlozi su raznoliki, od loših internetskih veza, nepovoljne provizije pa do činjenice da do sada nisu mogli dobiti napojnicu. Mnogi ugostitelji istovremeno ne percipiraju da postoje provizije i troškovi i kada se polaže gotovinu na bankomatu ili na šalteru”, napominje predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti HGK Jelena Tabak.
Udio bezgotovinskih oblika plaćanja je u kontinuiranom porastu pa se očekuje da će potrošači pozitivno reagirati na ovu novost.
“Mi kao strukovno udruženje ne potičemo jedan ili drugi način plaćanja, ali smo svjesni da mnogi kolege nisu u potpunosti informirani o ovom pitanju pa smo zamolili i kartične kuće i banke za podršku. Želimo svima iz sektora olakšati provedbu i ne želimo da nam se ponovi recentni primjer iz Rumunjske, gdje je uvođenje napojnice putem kartične naplate, bez ikakve edukacije, rezultiralo odbijanjem provođenja takvih transakcija uopće”, naglašava Tabak.
Ubuduće, otvara se i pitanje kartičnih provizija na napojnicu i načina na koji će banke kontrolirati naplate napojnica i isplate djelatnicima. Udruženje planira voditi razgovore s bankama i kartičnim kućama u pokušaju da se dio provizije za naplate napojnica smanji. Time će djelatnici biti zadovoljniji, ugostiteljima će se povećati priliv od kartica i u konačnici će imati bolje uvjete u kartičnim kućama. Konačno, bit će i manje sive ekonomije.