„Jedan od glavnih prioriteta u upravljanju turističkom politikom jačanje je prometa u predsezoni, a rezultati ovogodišnje predsezone, kao i proteklih godina pokazuju kako smo u tome uspjeli dosegnuvši rast turističkog prometa od 20 posto u dolascima i 15 posto u noćenjima u posljednje tri godine. Vjerujem kako ćemo daljnjim jačanjem aktivnosti promocije na dalekim tržištima i pozicioniranjem Hrvatske kao aviodestinacije u budućem razdoblju ostvariti dodatni rast prometa u pred i posezoni. Važno je istaknuti da rast turističkog prometa kontinuirano prati i rast prihoda od turizma koji su u mandatu naše Vlade za razdoblje prvog tromjesečja rasli za 23 posto, a budući da je turizam horizontalna djelatnost i jedan od najpropulzivnijih gospodarskih sektora njegovi pozitivni efekti odražavaju se na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo“, izjavio je ministar turizma Gari Cappelli.
„Sveukupni turistički rast ostvaren tijekom prvih šest mjeseci ove godine rezultat je i ciljanih aktivnosti u promociji naše zemlje kao atraktivne cjelogodišnje destinacije. Snažan utjecaj na ostvaren turistički promet imale su i zrakoplovne linije s povećanjem od 81 nove linije u ovogodišnjem ljetnom rasporedu letenja, ali i daleka tržišta koja su tijekom šest mjeseci u ukupnom prometu stranih turista sudjelovala s udjelom od gotovo 20 posto u dolascima i 10 posto u noćenjima. Navedeni pokazatelji potvrđuju da smo zadržali stabilnu poziciju na turističkom tržištu, kao i uspješnost naše marketinške strategije i snažnije prisutnosti na dalekim tržištima kao što su SAD, Kanada, Kina, Koreja, Australija i druga, a na kojima ostvarujemo visoke dvoznamenkaste stope rasta turističkog prometa“, izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić, dodavši kako je u dosadašnjem dijelu 2019. godine hrvatska turistička ponuda predstavljena na 20 svjetskih turističkih sajmova, kao i na nizu uspješnih poslovnih radionica organiziranih na ključnim emitivnim tržištima.
Tijekom prvih šest mjeseci 2019. godine najviše noćenja ostvareno je u Istri (7,6 milijuna), u Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareno je 4,7 milijuna noćenja, dok je na Kvarneru ostvareno 4,3 milijuna noćenja. Slijede Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija, svaka sa 2,7 milijuna noćenja i Šibensko-kninska županija s 1,4 milijuna noćenja. U Zagrebu je ostvareno 1,1 milijun noćenja, a u Ličko-senjskoj županiji 696 tisuća noćenja. Na kontinentu je, ne uključujući Zagreb, ostvareno 496.000 dolazaka (+10 posto) i 978.000 noćenja (+8 posto), a gledajući po županijama najviše je noćenja ostvareno u Karlovačkoj (192.000), Krapinsko-zagorskoj (171.000), Osječko-baranjskoj (105.000), Zagrebačkoj (91.000) i Međimurskoj županiji (81.000).
Na nacionalnoj je razini tijekom prvih šest mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (5,43 milijuna), Austrije (2,33 milijuna), Slovenije (2,29 milijuna), Ujedinjene Kraljevine (1,43 milijuna) i Poljske (1,23 milijuna), a gledajući po segmentu smještaja najviše je noćenja ostvareno u hotelima (9,39 milijuna) te u objektima u domaćinstvu (7,15 milijuna) i kampovima (4,52 milijuna). Top destinacije u prvih šest mjeseci po kriteriju ostvarenih noćenja su Dubrovnik, Rovinj, Zagreb, Poreč i Split.
U lipnju ostvareno 10 posto više dolazaka turista
U lipnju je u Hrvatskoj ostvareno 3,13 milijuna dolazaka i 15 milijuna noćenja što u usporedbi s lipnjem 2018. godine predstavlja porast od 10 posto u dolascima i 8 posto u noćenjima. U lipnju je najviše noćenja ostvareno u Istri (4,6 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj županiji (2,8 milijuna) te na Kvarneru (2,7 milijuna). Slijede Zadarska županija s 1,8 milijuna noćenja, Dubrovačko-neretvanska s 1,3 milijuna noćenja, Šibensko-kninska s 903.000 noćenja, Ličko-senjska županija s 458.000 noćenja te Zagreb s 257.000 noćenja. Na kontinentu je u lipnju ostvareno 130.000 dolazaka (+10 posto) i 236.000 noćenja (+10 posto), od čega je najviše noćenja ostvareno u Karlovačkoj (77.000), Krapinsko-zagorskoj (30.000), Zagrebačkoj (25.000), Osječko-baranjskoj (22.000) i Međimurskoj županiji (17.000). Na nacionalnoj je razini u lipnju najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (3,7 milijuna), Austrije (1,4 milijuna), Slovenije (1,4 milijuna), Češke (884 tisuće) i Poljske (856 tisuća).
