Stvaranje sve većeg jaza između privatnog i javnog sektora, drastično smanjivanje plaća, nezaposlenost mladih ljudi te snažan gubitak radnih mjesta u svim industrijskim granama posljedica su krize koja od 2008. nije mimoišla ni hrvatsko tržište rada. To je zaključak jučerašnjeg okruglog stola pod nazivom ‘Hrvatsko tržište rada – dugoročni trendovi’ koji se održavao u Hrvatskom novinarskom društvu u organizaciji mjesečnika Banka i Zaklade Friedrich Ebert. Stručnjaci su se složili kako se jedini izazov krize može svesti na jedinstveni nazivnik – ‘izazov proizvodnje’ koji se smatra temeljem koji mora označiti ekonomsku, socijalnu i političku održivost.
Prema statističkim izvještajima, upravo je u Hrvatskoj prema statističkim izvještajimanajlošija situacija, čak neusporedivo gora od stanja u Turskoj – u praćenju stope nezaposlenosti u kategoriji ljudi između 25 i 54 godine. I po dohotku se Hrvatska svrstava na samo dno europske ljestvice. Stručnjaci predlažu da je potrebno da na tržištu rada dominira fleksibilnost, koje u našoj državi nema, jer njezin nedostatak, prema mišljenju Daniela Nestića s Ekonomskog instituta, i uzrokuje tako loše statistike. Poražavajuće statistike također bilježe da je u posljednje tri godine svaka dvadeseta osoba u dobi od 20. do 64. godine izgubila radno mjesto, a ugovor na određeno vrijeme postao je ekonomski model.
