U tvrtkama grada Zagreba i preko 6000 ‘viška’ zaposlenih

Nakon što je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio šok terapiju u Zagrebačkom holdingu, te rezanje plaća ili broja zaposlenih za petinu, to bi mogao biti samo početak onoga što sljedećih mjeseci čeka zaposlene u komunalnim poduzećima u Hrvatskoj.

Komunalne tvrtke u Hrvatskoj već su godinama mjesta za “uhljebljivanje” prijatelja, rođaka i podobnih, zbog čega je broj zaposlenih u njima, prema podacima Instituta za javne financije (IJF), još uoči krize i narastao na oko 30.000. No sve tanji gradski i općinski proračuni, kao i sve siromašniji korisnici njihovih usluga više to ne mogu plaćati.

“Situacija s viškom zaposlenih u komunalnim poduzećima i načinom njihova zapošljavanja varira od regije do regije i ne može se generalizirati. Komunalna poduzeća u Istri i na sjeveru zemlje racionalnije posluju od onih u drugim dijelovima. No realne su procjene o 15 do 20 posto ljudi viška u našim komunalnim poduzećima”, kaže Ante Babić, neovisni ekonomist.

Komunalne tvrtke u Hrvatskoj, pokazuje jedna analiza IJF-a, zapošljavaju gotovo 30.000 ljudi, a neke od njih, poput Zagrebačkog holdinga, s više od 12.000 zaposlenih, spadaju u rang najvećih poslodavaca u zemlji. No to nije i konačan broj zaposlenih u sektoru komunalne ekonomije u Hrvatskoj budući da ti podaci ne obuhvaćaju radnike u tehnološkim parkovima, robnim terminalima, sajmovima, trgovini plinom, nekretninama i iznajmljivanju oglasnog prostora, te lokalnim radijskim i televizijskim postajama.

Kada se u računicu uzmu i institucije lokalnih vlasti, kao i broj zaposlenih u lokalnoj samoupravi i komunalnom sektoru, još krajem 2008. broj se popeo na gotovo 67.000. Prosječna općina u Hrvatskoj, izračunali su na IJF-u, ima od tri do osam zaposlenih, a prosječan grad od 30 do 50. No zapošljavanje na lokalnoj razini nastavljeno je i u krizi – prema nekim procjenama, raste oko 2000 na godinu – pa danas nitko sa sigunošću i ne zna koliko ljudi stvarno zapošljava lokalni sektor u Hrvatskoj.

Vlasti se mijenjaju i na lokalnoj razini, ali obrazac zapošljavanja ostaje isti: svaka nova garnitura dovlači svoje kadrove, a stare (uglavnom) zadržava. Ako bi se prihvatile ocjene o 15 do 20 posto viška zaposlenih samo u komunalnim poduzećima, to bi značilo da su upitna radna mjesta od 4500 do 6000 sadašnjih radnika. Od toga, samo u Zagrebačkom holdingu, prema Bandićevoj računici, u kategoriji viška moglo bi se naći oko 2500 zaposlenika.