Sve je više obitelji s malom djecom, ili mladih parova bez djece, općenito mladih ljudi s vrlo dobrim ili dobrim plaćama, koji se, umjesto na kupnju vlastitog stana kreditom, odlučuju na prijavljeno, podstanarstvo s ugovorom – svjedoče zagrebački agenti za posredovanje u prometu nekretnina. Mladi su ljudi, kažu agenti, shvatili što stambeni kredit na 20 i više godina znači, zbog čega se radije odlučuju na uređeno podstanarstvo u 50 do 80 četvornih metara stana, u kojem će ih prijavljeni najam, moguće, koštati gotovo koliko bi ih koštala i mjesečna rata kredita.
Ipak, odlučuju se na podstanarstvo jer ne žele »kreditnu omču« oko vrata, žele imati odriješene ruke u slučaju odlaska na zapad nakon ulaska Hrvatske u EU. U konačnici, ne žele kreditni teret u slučaju gubitka posla, jer čak i da banka njihov stan pod hipotekom proda, po nižoj cijeni od tržišne, dužniku ostaje razlika do iznosa glavnice koju je sam podigao.
Tvrdnje zagrebačkih agenata o sve većem broju platežno sposobnih mladih ljudi koji biraju uređeno, i ne baš jeftino podstanarstvo radije negoli stambeni kredit, potvrđuju i podaci Porezne uprave za cijelu Hrvatsku. Prije pet godina, 2008. godine, taman na početku krize, Porezna uprava je brojala 28.855 izdanih rješenja poreza na dohodak od iznajmljivanja stambenog prostora, 2011. godine bilo ih je već 42.110, a lani, 2012., ta se brojka popela na 48.519, što je porast od čak 68 posto u odnosu na »predkriznu« 2008. godinu! Pritom, brojka za 2012. nije još niti konačna, potvrđuju u Poreznoj upravi, jer joj treba pribrojati i prijave obveznika koje su se podnosile i nekoliko posljednjih dana prošle godine.
“Prodaja stanova ide katastrofalno. Čak i ljudi koji imaju dobre plaće kažu nam kako se u kredit ne usuđuju ući pa se odlučuju na najam kroz jednu, dvije, tri godine, prijelazno, dok ne vide što će i kako dalje biti. Od tog najma, usuđujem se reći, u posljednje vrijeme agencije samo i žive, i to pristojno«, povjerila se Novom listu jedna zagrebačka agentica za posredovanje nekretninama.
“Ne bih rekla da strah od kredita ‘tjera’ ljude u podstanarstvo, eventualno su to još uvijek uvjeti kreditiranja, iako banke kontinuirano plasiraju nove kreditne linije. Dodatno, trendovi se i na našem tržištu općenito mijenjaju. Više nismo skloni vlasništvu kao nekad, odnosno vlasništvu pod svaku cijenu. To vlasništvo, naime, nosi visoku cijenu i veliko opterećenje, koje će samo rasti, pa mnogi svoju kreditnu sposobnost u banci radije čuvaju za pokretanje vlastitog biznisa negoli za kupnju stana ili kuće”, napominje Vedrana Likan, direktorica Colliers Internationala za Hrvatsku, Sloveniju i BiH, velike, globalne tvrtke za poslovanje nekretninama.
Osim toga, dodaje, i radna je fleksibilnost sve veća, pri čemu će kulminirati nakon ulaska Hrvatske u EU.
“Ljudi računaju na odlazak, i zapošljavanje u EU, a kreditna obaveza za njih je onda uteg. Netko će se, ako ne za EU, možda odlučiti za otvaranje malog hotela u Dalmaciji, netko drugi može poželjeti, recimo, otići na Velebit i baviti se ovčarstvom, pa biti vezan stambenim kreditom znači ujedno i imati smanjenu mogućnost za podizanje kredita za pokretanje biznisa”, dodaje direktorica Colliersa u Hrvatskoj.
