U Hrvatsku bi se ove godine moglo sliti oko 900 milijuna eura neto izravnih stranih investicija, dok bi gospodarstvo moglo zabilježiti pad od 0,8 posto, rečeno je u petak na konferenciji za novinare UniCredita u Istanbulu.
„Manje inozemnih investicija od Hrvatske u regiji srednje i istočne Europe (SIE) ove bi godine mogle privući Slovačka, 0,7 milijardi eura, te Bosna i Hercegovina, pola milijarde eura. Najviše bi investicija, pak, mogla privući Poljska, 9 milijardi eura“, kazao je Gianni Franco Papa, voditelj UniCreditova odjela za srednju i istočnu Europu, na marginama godišnje skupštine Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD).
UniCredit u ovoj godini očekuje pad hrvatskog gospodarstva za 0,8 posto, a negativne stope rasta u regiji mogle bi zabilježiti i Slovenija, 1,6 posto, te Mađarska, 0,1 posto.
Odgovarajući na upit novinara razmišlja li UniCredit o povlačenju kapitala iz Hrvatske zbog lošeg makroekonomskog okruženja te o njegovom preusmjeravanju u druge zemlje u regiji s višim stopama rasta, Papa je kazao da o tome u banci ne razmišljaju.
“Unatoč recesiji, u Hrvatskoj imamo vrlo visoku adekvatnost kapitala, a bankarska industrija je stabilna. S oporavkom eurozone poboljšat će se situacija i u Hrvatskoj, a s ulaskom u EU 1. srpnja otvorit će se i veće mogućnosti financiranja putem strukturnih fondova, u čemu će i UniCredit sudjelovati”, rekao je Papa.
Rast SIE regije nadmašit će rast zapadne Europe
Idućih bi godina gospodarski rast u srednjoj i istočnoj Europi trebao nadmašiti rast u zemljama zapadne Europe, što bi se moglo ostvariti više na temelju ulaganja, nego potrošnje, jer je potrebno modernizirati zastarjelu infrastrukturu i uvesti napredne tehnologije.
„Kriza u Europskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji nije utjecala na dugoročni potencijal srednje i istočne Europe. Priča o ‘ekonomskoj konvergenciji“ i dalje je aktualna, zahvaljujući potrebi za poboljšanjem regionalne infrastrukture i institucionalnog okruženja“, rekao je Papa.
Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u zemljama SIE iznosi otprilike jednu trećinu od prosjeka eurozone, što znači da ta regija i dalje ima značajan potencijal rasta, a poboljšanje pokazatelja konkurentnosti samo će ojačati put rasta u regiji.
Pristupanje mnogih zemalja SIE u Europsku uniju i eurozonu idućih bi godina trebalo osigurati dodatni impuls poboljšanju poslovnog okruženja u regiji.
„Nakon kraha posljednjih godina, procjenjuje se da će se izravna strana ulaganja u SIE regiju postupno oporaviti te udvostručiti do 2020. godine“, istaknuo je Papa.
Smatra da će vanjska trgovina i dalje biti glavni pokretač gospodarske uspješnosti u zemljama SIE regije, a Njemačka, Rusija, Italija, Kina i Nizozemska predstavljat će i dalje pet glavnih trgovinskih partnera.
Uz to, gospodarski rast u SIE regiji ubrzat će se zahvaljujući povećanju domaće konkurentnosti. Po procjenama UniCredita, najviše stope rasta u ovoj godini u SIE regiji ostvarit će Kazahstan, 5,5 posto, a potom Rusija, 3,6 posto, i baltičke zemlje, iznad 3 posto.
U fokusu mali i srednji poduzetnici
„Mali i srednji poduzetnici trebaju biti jedna od žarišnih točaka bankovnog financiranja, s obzirom na njihov veliki značaj za gospodarstva SIE regije. Financiranje putem subvencija EU-a i princip sufinanciranja pokazali su se vrlo učinkovitima u osiguravanju dovoljne likvidnosti jer su mala i srednja poduzeća također jedan od najrizičnijih segmenata“, kazao je Aurelio Maccario, voditelj Strateškog planiranja u UniCreditu.
Naveo je da je od 2007. do 2013. godine u SIE regiju usmjereno 180 milijardi eura iz strukturnih fondova EU-a, a sličan iznos očekuje i od 2014. do 2020. godine. Kako EU inače financira samo 50 do 85 posto vrijednosti projekta, komercijalne banke igraju ključnu ulogu u osiguravanju dodatnog novca, kazao je Maccario.
Istaknuo je i da su se Svjetska banka, EIB i EBRD obvezali osigurati dodatnih 30 milijardi eura za rast u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi, za rješavanje prioritetnih područja kao što su mali i srednji poduzetnici, obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost i inovacije.
Kako se očekuje snažnija potražnja, kreditna će se aktivnost ubrzati u skladu s gospodarskim rastom.
„Tijekom prva tri mjeseca ove godine spremnost za kreditiranje i standardi za kreditiranje nastavili su se poboljšavati u većini segmenata, kao odgovor na dinamiku potražnje“, kazao je Maccario.
Očekuje se da će kreditiranje poduzeća nadmašiti potrošačke kredite te dosegnuti ukupnu prosječnu stopu rasta u jugoistočnoj Europi od 7,1 posto od 2013. do 2015. godine i 9,6 posto od 2016. do 2020. godine.
Trenutni podaci o udjelu kreditiranja ukazuju na srednjoročni i dugoročni potencijal bankovnog sektora u SIE. U eurozoni su lani krediti poduzećima činili prosječno 48 posto BDP-a, ali samo 16 posto u Poljskoj, 22 posto u Češkoj, 28 posto u Rusiji i 31 posto u Turskoj.
