Usklađivanje plaća sa “stvarnim radom” posvađalo Mrsića i oporbu

Usklađivanje plaća sa “stvarnim radom” posvađalo Mrsića i oporbu

Oporba se usprotivila i izmjenama Zakona o pravima i dužnostima državnih dužnosnika, kojima Vlada predlaže veće koeficijente za plaće ravnatelja HZZO-a, HZMO-a, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i REGOS-a, dok bi njihovi zamjenici i pomoćnici, umjesto službeničkog, dobili status državnog dužnosnika, koji se daje i predsjedniku Savjeta za nacionalne manjine.

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, prenosi MojPosao, uvodno je podsjetio da je Vlada ranije uskladila koeficijente za plaće u različitim agencijama, čime je, tvrdi, uštedjela više od 20 milijuna kuna pa povećanje koeficijenata u predloženom zakonu neće dovesti do probijanja mase plaća.

Objasnio je da je Vlada željela uskladiti koeficijente za izračun plaća pojedinih ravnatelja zavoda s njihovim “stvarnim radom i stanjem” te honorirati dužnosnike poput ravnatelja HZMO-a, koji odgovaraju za velik novac i imaju veliku odgovornost u reformi sustava. To je obrazloženje odbio HDZ-ovac Ivan Šuker, kazavši kako se Vlada “služi vrlo interesantnom mantrom da ravnatelj HZMO-a upravlja polovicom proračuna”.

“Taj novac se isplaćuje na temelju rješenja o mirovinama koja su iz godine u godinu identična. Kad podnesete zahtjev za mirovinu, referent napravi izračun, mirovina se isplaćuje i ravnatelj nema ništa s tim”, rekao je Šuker te upitao “koliku bi plaću trebali imati oni u Poreznoj upravi, koji barataju s pet ili šest puta većim novcem”.

Davorin Mlakar vladu je prozvao za licemjerje, ustvrdivši da se predloženi zakon donosi samo radi “udovoljavanja pojedinačnim zahtjevima, koji se mogu iščitati u predloženim koeficijentima”. Činjenicu da se nekim dužnosnicima plaće povećavaju, dok su saborskim zastupnicima smanjene, Mlakar je protumačio kao “poruku Saboru da zastupnici vrijede sve manje i manje”. “Nikad do sada saborski zastupnici nisu imali tako niske plaće u odnosu na izvršnu vlast”, ustvrdio je Mlakar, navodeći da je neto plaća zastupnika između 14 i 15 tisuća kuna, dok predloženi koeficijenti znatno premašuju te iznose.

Laburist Lesar nezadovoljan je rješenjem po kojemu će se dužnosnici nakon mandata moći vratiti na prijašnje radno mjesto u državnoj i javnoj službi, a ako su radili u realnom sektoru, za povratak će morati sklopiti ugovor s poslodavcem, kao i zbog činjenice da je Vlada iz kruga dužnosnika kojima se osigurava to pravo izostavila saborske zastupnike te izabrane čelnike i vijećnike u tijelima lokalne i područne samouprave. Lesar tumači da se tako stvaraju dvije kategorije dužnosnika – izabrani i imenovani, a među imenovanima se stvaraju razlike na temelju toga jesu li na dužnost došli iz javne uprave ili su radili kod privatnog poslodavca.

Zastupnici su raspravili i prijedlog Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, koji bi obrazovni sustav trebao uskladiti s potrebama tržišta rada i razvoja društva. Iako se načelno suglasni s potrebom donošenja kvalifikacijskog okvira, dio oporbe i HNS smatraju da je 25-člano Nacionalno vijeće koje bi trebalo provoditi taj okvir preveliko, da broj članova treba smanjiti kako bi Vijeće bilo učinkovitije, te da bi u njemu trebali biti i predstavnici osnovnog i srednjeg obrazovanja.

Podijeli

Odgovori

Top