Govoreći o stanju i planovima u hrvatskom energetskom sektoru na Liderovoj konferenciji “Vladina energetska politika – provedba”, Vrdoljak je kazao da je tzv. data room za kontinentalni dio Hrvatske otvoren 2. lipnja pri Agenciji za ugljikovodike, kao i da bi istraživanja uz rijeke Drava i Sava bila tek “prva runda”.
Nakon nje, najavio je, za par mjeseci slijedila druga, natječaj za istraživanja u ostatku srednje i sjeverne Hrvatske, dok bi 2015. na red došli Dinaridi.
Istraživanje potencijala na kopnu, kao i u podmorju Jadrana, za što je zainteresirano 40-ak eminentnih svjetskih kompanija, Vrdoljak je označio jednim od tri ključna aktualna događaja u hrvatskom energetskom sektoru.
Drugi su pregovori države i MOL-a o novom modelu upravljanja Inom, dok je treći razvoj energetske infrastrukture, koja ne bi bila samo za domaće potrebe, već bi poboljšala energetsku sigurnost za cijelu regiju, primjerice kroz gradnju LNG terminala.
Pritom je ponovio da se ni hrvatski građani niti industrija, iako je sigurnost opskrbe Europe plinom trenutno ugrožena sporom Rusije i Ukrajine, ne trebaju bojati da će imati problema u opskrbi.
Hrvatski građani i industrija ne bi trebali niti platiti cijenu povećavanja udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji i potrošnji energije, već bi se to trebao provoditi kroz investicije u kojima će se najvećim dijelom koristiti tehnologija domaće industrije i time postigne još jedna korist.
Za Inu, ali posebice za HEP, Vrdoljak je istaknuo kako će biti u velikim problemima za nekoliko godina ako uskoro ne postane regionalni igrač, uzme li se u obzir liberalizacija hrvatskog tržišta električnom energijom po “nevjerojatnoj dinamici”. Dodanu vrijednost tom tržištu trebalo bi dati i otvaranje prve burze električne energije u Zagrebu, koje je Vrdoljak najavio za 20-tak dana.
Sve to samo je dio od 136 nacionalnih energetskih projekata trenutno evidentiranih u bazi Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI), a za koje je predsjednik Upravnog vijeća CEI-a Josip Borak kazao da su vrijedne 15,5 milijardi eura.
Osim Plomina C, vrijednog 800 milijuna eura, za čiju bi se gradnju do kraja godine trebali potpisati ugovori, a 2015. početi pripremni radovi, tu je još 36 projekata energetskog sektora vrijednih 5,9 milijardi eura, potom 57 infrastrukturnih projekta ‘teških’ 5,8 milijardi eura te 8 manjih projekata javno-privatnog partnerstva u iznosu od 768 milijuna eura, rekao je Borak.
