Vaša sreća nema veze s brojem sati koje radite tjedno

Uspoređujući statistike zemalja diljem svijeta vidljivo je da najsretniji ljudi nisu nužno oni koji imaju najviše slobodnog vremena. Dugogodišnja ideja da je manje sati rada neka čarobna pilula za radost – ili obratno, da je previše posla brz put do nezadovoljstva – lagano pada u vodu.

Ovo, dakle, govorimo na temelju podataka Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i Svjetskog izvješća o sreći 2018. (WHR).

Zemlja s najvećim rangom sreće (Finska) ima zaposlenike koji rade u prosjeku 36 sati tjedno. Kada malo usporedimo podatke iz različitih zemalja s obzirom na tjedni broj radnih sati dolazimo do zanimljivih zaključaka.

Primjerice, prosječni broj radnih sati tjedno u SAD-u iznosi 34 sata čime se prema WHR ljestvici nalazi na 18. mjestu, dok ljudi u Švicarskoj i Njemačkoj također u tjednu prosječno rade 34 sata, no prema WHR-u nalaze se na 5. odnosno 15. mjestu.

Također, zemlja s najvećim rangom sreće (Finska) ima zaposlenike koji rade u prosjeku 36 sati tjedno jednako kao u Italiji koja se nalazi tek na 47. mjestu WHR ljestvice.

Turska i Kolumbija nalaze se na 74. odnosno 37. mjestu, a njihov broj radnih sati tjedno u prosjeku iznosi 48 sati, dok je zemlja s najnižim prosječnim brojem radnih sati, Nizozemska ( 29 sati) pozicionirana na 6. mjesto WHR ljestvice.

S obzirom na navedene podatke vidljivo je da postoji vrlo mala korelacija između sati rada i ukupne razine sreće.

WHR ističe šest elemenata koji podupiru dobrobit i zadovoljstvo, a koje podržavaju najsretnije zemlje (prihod, zdravi životni vijek, sloboda, povjerenje, velikodušnost i socijalna podrška).

Stoga nije riječ o tome koliko radite već zašto i kako.

Možete biti nezadovoljni radeći samo 20 sati tjedno, ako su vam uvjeti loši ili pak uživati radeći 80 sati tjedno kada radite u dobrom okruženju.

Prema tome, budite svjesni da smanjenje ili povećanje broja radnih sati nije univerzalni način kojim se utječe na osjećaj sreće.

Manager.ba/poslovnipuls.com

Podijeli

Odgovori

Top