Većina članica EU-a mijenjala je zbog krize svoj porezni sustav

Prema podacima koje je iznio Gaetan J. Nicodeme, iz Opće uprave za oporezivanje i carinsku uniju Europske komisije, više od polovice članica EU od početka krize povećalo je, primjerice, poreze na imovinu, posebice nekretnine, a jedna trećina dizala je i poreze na energente.

Kako je jedna od najtežih značajki ove krize bilo značajno povećanje nezaposlenosti, kao jedno od glavnih pitanja promišljanja europskih poreznih sustava bilo je u kojoj mjeri oni doprinose većoj nezaposlenosti. Stoga je većina članica posljednjih godina smanjivala davanja vezana uz rad, i to uglavnom kroz niže poreze za osobe s niskim primanjima, starije ili mlađe niskoobrazovane osobe, žene, ili za osobe u određenim niže razvijenim područjima, kazao je Nicodeme na konferenciji, koju su u Zagrebu organizirali Institut za javne financije te ekonomski fakulteti Zagreba i Rijeke.

Zbog toga je i Europska komisija u perspektivama svog ciklusa koordinacije gospodarske politike, odnosno tzv. Europski semestar za razdoblje do 2020. godine među temeljne ciljeve zacrtala smanjenje poreznog opterećenja rada i stavljanje porezne politike u funkciju poticanja gospodarskog rasta i razvoja, uz širenje porezne baze, umjesto povećanja poreznih stopa, te veću poreznu disciplinu, istaknuo je Nicodeme.

Ovom znanstvenom konferencijom, prema riječima ravnateljice Instituta za javne financije Katarine Ott, obilježava se 20. obljetnica prve velike porezne reforme u Hrvatskoj iz 1994. godine, kojom je u zemlji postavljen temelj modernog poreznog sustava.

Te su godine, naime, u Hrvatskoj uvedeni porez na dohodak, porez na dobit, trošarine i porez na dodanu vrijednost (PDV), a rezultati te reforme i danas čine okvir hrvatskog poreznog sustava.