Tisuće umirovljenika u Hrvatskoj dobit će priliku za veće mirovine jer država planira ukidanje penalizacije za prijevremeni odlazak u mirovinu – i to za sve one koji navrše 70 godina života! Ovo je dio šire reforme mirovinskog sustava kojom se želi poboljšati financijski položaj umirovljenika i ispraviti nepravde iz prošlosti.
Trenutačno, oko 213 tisuća ljudi u Hrvatskoj prima prijevremenu mirovinu, a njihova prosječna primanja iznose oko 572 eura mjesečno. Zanimljivo je da su ti umirovljenici u prosjeku odradili 36 godina staža, što je više od prosječnog staža svih umirovljenika, koji iznosi između 31 i 32 godine. Time se ruši mit da su prijevremeni umirovljenici manje radili od ostalih.
Najveći dobitnici ove promjene bit će oni koji su otišli u prijevremenu mirovinu između 2001. i 2007. godine, kada je kazna iznosila čak 20,4 posto. Taj postotak se nakratko smanjio na 9 posto, ali je već 2009. vraćen na prijašnjih 20,4 posto, što znači da su neki umirovljenici izgubili velik dio svojih primanja.
Dugogodišnje promjene zakona dovele su do situacije u kojoj danas postoji čak osam različitih podvrsta penalizacije, koje se kreću od 0,10 do 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. Trenutačno, prijevremeni umirovljenici gube 0,2 posto mirovine po svakom mjesecu ranijeg odlaska, a maksimalna penalizacija iznosi 12 posto za one koji su otišli u mirovinu pet godina ranije.
Uz ukidanje penalizacije, reforma donosi i niz drugih izmjena. Novi model usklađivanja mirovina donosi novi omjer 85:15 umjesto sadašnjih 70:30, što znači veće mirovine za sve. Uvodi se trajni dodatak, poznatiji kao trinaesta mirovina, a povećava se i priznavanje radnog staža za roditelje – umjesto dosadašnjih 6 mjeseci po djetetu, sada će se računati 12 mjeseci. Također, raste i iznos najnižih i invalidskih mirovina za 3 posto, što je ključno za čak 271 tisuću umirovljenika koji trenutno preživljavaju s minimalnom mirovinom od 395 eura mjesečno.
Iako su ove promjene dobre vijesti za umirovljenike, nisu u skladu s preporukama Svjetske banke i Europske komisije, koje zagovaraju strože uvjete za prijevremeni odlazak u mirovinu i duži radni vijek. Svjetska banka predlaže da se dobna granica za odlazak u mirovinu postupno poveća na 66,5 godina do 2030., a kasnije čak na 72 godine. Smatraju da je sustav preopterećen, jer čak 45 od 100 novih umirovljenika koristi neku od opcija ranijeg umirovljenja, što međunarodne institucije vide kao prijetnju održivosti mirovinskog sustava.
Bez obzira na ta upozorenja, Hrvatska ide u smjeru poboljšanja uvjeta za umirovljenike koji su već u mirovini, s naglaskom na one koji su godinama penalizirani zbog ranijeg odlaska. Reforma donosi niz promjena koje će mnogima olakšati financijsku situaciju, a ukidanje penalizacije nakon 70. godine moglo bi značiti osjetan rast mirovina za tisuće građana.