Ako radiš u Zagrebu ili pratiš što se događa u tech i startup krugovima u Hrvatskoj, vjerojatno si već naletio na izraz vibe working. Na prvu zvuči kao još jedan “buzzword”, ali iza njega se krije stvarna promjena u načinu rada.
Najjednostavnije rečeno: vibe working znači rad u suradnji s umjetnom inteligencijom, gotovo kao da je riječ o kolegi od krvi i mesa. Manje planiranja unaprijed, više intuitivnog rada, brze ideje, brzi testovi, brze prilagodbe. Zvuči poznato?
Kada sve ide brzo (možda i prebrzo)
Na papiru, ovo izgleda kao idealan scenarij. Umjetna inteligencija danas može generirati ideje u nekoliko minuta, analizirati tržište u par klikova i pomoći u testiranju koncepata bez velikih troškova. Za kreativce, marketinške stručnjake ili ljude u startupima to znači jednu veliku promjenu, a to je manje vremena na “dosadni” dio posla, više prostora za razmišljanje, strategiju i eksperimentiranje.
I tu vibe working zaista može biti moćan alat. U okruženjima gdje je brzina ključna, on često čini razliku između ideje koja ostane u bilježnici i one koja zaživi na tržištu.
Iluzija kreativnosti
Ali postoji i druga strana priče o kojoj se sve više govori. Kada ideje dolaze prebrzo i prelagano, lako je upasti u zamku osjećaja da smo kreativniji nego što zapravo jesmo. I tada, problem nije u alatu, već je problem u načinu na koji ga koristimo.
Ako stalno radimo kroz AI sugestije, prestajemo trenirati vlastito razmišljanje. Ne zato što ne možemo, nego zato što više ne moramo. Polako gubimo ono najvažnije – sposobnost da sami dođemo do ideje, povežemo kontekst i razvijemo nešto originalno. I tu dolazimo do ključnog pitanja: Je li vibe working nova razina kreativnosti ili samo dobro zapakiran kaos?
AI može ubrzati, ali ne može “osjetiti”
U mnogim profesijama, posebno kreativnima, nije sve u brzini. Dobra ideja nije samo “dobra ideja“, ona ima osjećaj, kontekst, “tajming”. Umjetna inteligencija može analizirati podatke, predložiti rješenja i ubrzati proces, ali ne može u potpunosti zamijeniti ljudsku procjenu:
što ima smisla, što ima težinu i što će stvarno rezonirati s ljudima. Zato u praksi često vidimo isto, brzo generirane ideje koje izgledaju dobro na prvi pogled, ali nemaju dubinu.
Postoji još jedan, suptilniji problem. Stalni rad uz AI stvara osjećaj da smo stalno u pokretu, da smo produktivni i da “radimo puno”, ali to ne znači nužno i da učimo. U takvom ritmu lako postajemo ovisni o AI-u kao “najefikasnijem kolegi”. I dok se oslanjamo na njega, vlastite vještine rješavanja problema i kreativnog razmišljanja stagniraju.
Kako koristiti vibe working bez da izgubiš sebe
Dobra vijest? Problem nije u samom konceptu. Kada se koristi promišljeno, vibe working može biti izuzetno koristan. Ključ je naravno, kao i u mnogočemu drugome, u balansu. Koristiti AI za brzinu, ali zadržati vlastitu odgovornost za kvalitetu, koristi ga za inspiraciju, ali ne kao zamjenu za razmišljanje.
Najbolji stručnjaci danas ne ignoriraju AI ali ga ni ne slijede slijepo. Napretku i digitalnim promjenama ne možemo i ne trebamo bježati. Ona je već dio svakodnevnog rada i ostat će.
Pitanje više nije treba li je koristiti, već kako ju koristiti. Jer razlika između stvarno inovativnih ljudi i onih koji samo prate trendove bit će upravo u tome: tko zna stati, razmisliti i dodati ono što AI ne može – ljudsku perspektivu i emociju. A u svijetu koji ide sve brže, to postaje najrjeđa i sigurno najvrjednija vještina.
Diplomirana novinarka s golemim iskustvom u digitalnom marketingu, copywritingu i PR-u. Od terenskih novinarskih početaka do agencijskih brainstorming sesija - priče su moj svijet, a storytelling mi je strast.
