”Proglašenjem prvog Dana inženjera Hrvatske obilježavamo s jedne strane 137 godina tradicije hrvatskog inženjerstva, a s druge šaljemo jasnu poruku svim državnim institucijama, gospodarstvu i hrvatskom društvu u cjelini da više od 40 tisuća hrvatskih inženjera zahtijeva svoje pravo mjesto u hrvatskom gospodarstvu, obnovi i razvitku”, izjavila je prof.dr.sc. Vjera Krstelj, predsjednica Hrvatskog inženjerskog saveza (HIS) u uvodnom dijelu ovog skupa održanog u Ministarstvu gospodarstva RH u Zagrebu.
Nedovoljno prepoznata stručnost
Tijekom skupa, u kojem su sudjelovali akademik prof.dr.sc. Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pr-of.dr.sc. Damir Boras, rektor sveučilišta u Zagrebu, general-pukovnik dr.sc. Slavko Barić, zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta Petar Zrinski, Darinko Bago, predsjednik Uprave Končar-Elektroindustrije d.d., akademici Stjepan Jecić i Mirko Zelić, članovi Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), prof.dr.sc. Vladimir Andročec, predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ) i Zvonimir Sever, predsjednik Hrvatske komore inženjera građevinarstva (HKIG) moglo se čuti dosta zanimljivog, poučnog i – zabrinjavajućeg.
Prije svega da se Hrvatska u međunarodnim razmjerima smatra ”low tech ” zemljom odnosno gospodarsko–tehnološkim ambijentom sa premalim udjelom znanja odnosno prevelikim udjelom fizičkog rada u proizvodima i uslugama, što je neodrživo.
Stoga je upravo daljnji razvoj društva putem proizvodnje nemoguć bez inženjera različitih struka i profesija. Pri tom se ključna uloga inženjera ogleda u razvoju novih proizvoda i unapređenju usluga, unapređenja u proizvodno-tehnološkim procesima te relevantnoj i adekvatnoj primjeni najboljih raspoloživih tehnoloških postupaka. Međutim to očito nije dovoljno.
Jača i svrsishodnija uključenost u državnoj upravi i gospodarstvu
Inovativni i kreativni pristupi i rješenja kojima raspolaže hrvatsko inženjerstvo značajno mogu utjecati na smanjenje proizvodnih troškova, posebice u dijelu energetske efikasnosti, što ujedno otvara prostor za racionalnije i isplativije poslovanje, posebice za konkurentniji izvoz hrvatskih proizvoda, odnosno u boljem planiranju i razradi projekata od šireg društvenog značaja.
”Na žalost to nije dovoljno prepoznato”, naglasila je Krstelj, nastavivši,’ ‘stoga je neophodna intenzivnija i svrsishodnija inženjerska zastupljenost i uključenost u upravljačkim strukturama na svim državnim razinama i u gospodarskim sustavima. Posebno zabrinjava što nedostaje odgovarajući sustav osiguravanja kvalitete do koje se sada uglavnom dolazi prvenstveno metodom slučaja odnosno učešćem posebno sposobnih pojedinaca, a ne djelovanjem sustava u širem području na razini države, koji gradi kvalitetne ishode. Bez trajnog i dobro ukomponiranog timskog rada, koji inženjeri znaju i trebaju znati organizirati, te bez nastojanja inženjera da se intenzivnije uključe, inženjerskog znanja i kompetencija, nema gospodarskog i društvenog oporavka ni opstanka.” Inženjeri mogu i žele učiniti Hrvatsku boljim mjestom za život”, zaključila je Vjera Krstelj.