Vlada Zorana Milanovića srezala je plaće svim službenicima i namještenicima za tri posto, pa će već na plaćama za ožujak na računima zaposlenih u državnim i javnim službama biti osjetno manje novca. Baš kako je i obećano, pošteđeni su ostali učitelji i nastavnici. Kroz ukupno 11 uredbi Vlada je za tri posto snizila koeficijente za obračun plaća svih državnih službenika i namještenika, uključujući Poreznu i Carinsku upravu, policiju, vojsku i službu vanjskih poslova, te službenika i namještenika u javnim službama. Učitelji i nastavnici nisu obuhvaćeni tim rezovima, nego će njima Vlada prvo uvećati koeficijente za šest posto, nakon čega će tako uvećane koeficijente sniziti za tri posto.
“Sa sedam uredbi i četiri odluke operacionalizira se odluka o smanjenju bruto plaća za tri posto i to je ono što je u nadležnosti Vlade. Za određeni broj službenika morat ćemo poslati prijedlog izmjena nekih zakona u Hrvatski sabor. Imamo i dva izuzetka – određena radna mjesta u obrazovanju kojima je koeficijent povećan za šest posto, pa smanjen za tri posto i do ukupnog povećanja 2,82 posto te čelnika nekih agencija”, objasnio je ministar uprave Arsen Bauk.
Istodobno je za tri posto smanjena i osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika, pa će od prvog dana ožujka iznositi 4.491,236 kuna bruto, a prve plaće će po novom obračunu biti isplaćene u travnju, javlja tportal. Osim te, utvrđena je i nova osnovica za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, pa je predviđeno da ona bude 4.727,615 kuna u bruto iznosu.
Za mijenjanje koeficijenata državnim dužnosnicima, ali i državnim revizorima, sucima i zaposlenima u pravosudnom sustavu trebalo je promijeniti nekoliko zakona, pa se Vlada odlučila srezati im plaće kroz osnovicu. Time su odlučili ne čekati promjene zakona koje će uslijediti, nego ‘premostiti’ vrijeme rezanjem osnovica.
U obrazloženjima koja stoje uz uredbe Vlada je navela i razloge za smanjene koeficijenata složenosti poslova svih radnih mjesta u državnim tijelima, javnim službama, Poreznoj i Carinskoj upravi, policiji, diplomaciji te djelatnim vojnim osobama za tri posto te postizanju, kako navode, značajnih ušteda u proračunu.
Ukazuju kako je ‘nužno je preispitati sve troškove rada u državnim i javnim službama na svim razinama’ te priznaju kako je ‘utjecaj gospodarske i financijske krize dodatno ojačao, pa je indeks stope rasta BDP-a ponovno negativan i ponovno utječe na pad zaposlenosti’.
Na preispitivanje troškova rada, navode, odlučili su se ‘u cilju neophodne fiskalne štednje i fiskalne održivosti sustava državnih i javnih službi, te očuvanja radnih mjesta i pune zaposlenosti u vrijeme recesije’.
