Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Edukacija

Vođenje brige o mentalnom zdravlju: kako menadžeri mogu upravljati krizom

Diljem svijeta ljudi su ‘na rubu’ zbog krize uzrokovane koronavirusom koja uzima danak na njihovom fizičkom i mentalnom stanju.

Pandemija uzrokovana koronavirusom ne utječe samo na naše emocionalno i psihološko zdravlje, već i na produktivnost zaposlenika. Neuroznanstvenici i psiholozi nedavno su se odazvali online događaju pod nazivom “Female power Hour”, koji je organiziran na WU Executive Academy na temu psiholoških učinaka pandemije i potrebi rada od kuće, kao i o koracima koje menadžeri mogu poduzeti po pitanju vlastitog mentalnog zdravlja i mentalnog zdravlja zaposlenika.

Diljem svijeta ljudi su ‘na rubu’ zbog krize uzrokovane koronavirusom koja uzima danak na njihovom fizičkom i mentalnom stanju. Ulogu u tome igraju socijalno distanciranje, rad od kuće većinu vremena te povećane razine stresa i anksioznosti

„Svi osjećajmo posljedice pandemije premda u različitoj mjeri,” kaže Priyanka Dutta-Passecker, suosnivačica i članica odbora Mreže ženskih lidera na WU Executive Academy. Neurofarmakologinja, start-up poduzetnica i bivša alumna Global Executive MBA-a, organizirala je “Female power Hour ” nakon što je primijetila da je velik broj ljudi duboko zabrinut i uplašen ili se osjeća usamljeno i depresivno. Na online događaju, koji se nedavno održao u sklopu WU EA Mreže ženskih lidera, međunarodni gosti govorili su o “reinterpretaciji mentalnog zdravlja u vrijeme COVID-19 pandemije.”

Pročitajte dvije različite perspektive učenja stečene tijekom večeri: jedna se fokusira na ono što rukovoditelji trebaju znati u ovoj situaciji, a druga ističe konkretne mjere koje treba poduzeti na temelju tog znanja. Rezultati bi vas mogli iznenaditi.

Što menadžeri trebaju znati u ovoj situaciji?

  1. Mozak je ključ našeg mentalnog zdravlja

„S boljim razumijevanjem onoga što naš mozak čini sretnim, više ćemo znati o čimbenicima koji su važni za naše emocionalno i psihološko zdravlje,” kaže Sabina Brennan, irska neuroznanstvenica i autorica knjige “100 dana do mlađeg mozga.” Struktura mozga je vrlo složena. Iako je činjenica da mjere socijalnog distanciranja utječu na zdravlje mozga, također je činjenica da je mozak vrlo prilagodljiv. „Mozak ima sposobnost koja se naziva neuroplastičnost. Brzo se može prilagoditi novim situacijama, reorganizirati i promijeniti,” objašnjava Brennan. Mozak uči iz novih iskustava te razvija nove neuronske mreže. Postoji sedam ključnih čimbenika koji pomažu mozgu da ostane zdrav i prilagodljiv te koji nas održavaju u psihološkoj i emocionalnoj formi za rješavanje trenutnih izazova:

  • Pokrenite se. Kada ste aktivni i bavite se tjelesnom aktivnošću, osiguravate vašem tijelu da dobije dovoljno kisika, eliminira hormone stresa poput kortizola i umjesto toga stvara kemijske spojeve koji poboljšavaju neuronsku mrežu vašeg mozga. Zbog toga kardio nije dobar samo za vaše srce, već i za vaš mozak.
  • Iskoristite snagu svog uma. Svakog dana naučite nešto novo, potrudite se zapamtiti stvari i svakodnevno sudjelujte u malim mozgalicama kako biste poboljšali funkcioniranje mozga. „Kako bi mozak održali zdravim dok starimo, moramo sami sebe nastaviti izlagati izazovima,” savjetuje Sabina Brennan. Ako to ne činimo, naše neuronske veze postupno će se smanjivati od 60. godine, uzrokujući čak smanjenje mozga.
  • Ostanite društveni. Svi trebamo ljudski kontakt. I samo deset minuta društvene interakcije dnevno dovoljno je za poboljšanje rada mozga.
  • Njegujte san. Dok spavamo mozak se obnavlja i obrađuje sve što smo doživjeli tijekom dana. Iz tog je razloga od iznimne važnosti zadržati dobre navike spavanja te osigurati da se dovoljno naspavamo.
  • Odaberite ravnotežu. Još jedan čimbenik koji je sve samo ne opcionalan: zdrava ravnoteža rada, opuštanja, posla, društvenog života, obitelji i vremena za sebe.
  • Budite prisutni. Usredotočite se na ono što se treba napraviti odmah.
  • Nastavite se smiješiti. Zadržavajući osmijeh na licu i smijući se, smanjit ćete razinu kortizola. Zabavni filmovi i podcasti, kao i ugodne razmjene informacija s kolegama i prijateljima mogu vam pomoći da ostanete pozitivni. Ako vam se to čini teško ostvarivim, stvorite naviku da se ujutro i navečer smiješite sami sebi u ogledalu.
  1. Muškarci i žene različito reagiraju

… i ne samo na koronavirus, već i na psihološke i emocionalne posljedice koje pandemija podrazumijeva, govori Maria Teresa Feretti, neuroznanstvenica specijalizirana za neuroimunologiju i glavna znanstvena direktorica “Ženskog moždanog projekta” koji istražuje mentalno zdravlje žena. Sredovječni i stariji muškarci imaju znatno veći rizik od smrti od COVID-19 nego žene istih dobnih skupina. S druge strane, žene se češće javljaju s atipičnim simptomima te pate od tjeskobe, anksioznih poremećaja i depresije puno češće nego muškarci. Štoviše, mentalne bolesti imaju tendenciju manifestirati se različitim simptomima kod žena i muškaraca, što spol pacijenta čini još važnijim čimbenikom koji treba uzeti u obzir prilikom liječenja.

  1. Kriza uzrokovana koronavirusom može uzrokovati traumu i ubrzati mentalne probleme

Psiholog i savjetnik za edukaciju Patrick John Psaila slaže se da socijalna izolacija i deprivacija dovode do ogromne količine psihološkog stresa. Kao društveno područje, radno okruženje osobe posebno je važno, kaže direktor PsyPotentiala. „To je mjesto gdje ljudi ulaze u interakciju jedni s drugima, zajedno razvijaju ideje, a ponekad čak postanu i prijatelji.” Sve postaje puno teže kada se to mora napraviti od kuće i putem online komunikacije. No, njegovo iskustvo s klijentima i njihove povratne informacije naučile su ga i da “digitalna komunikacija može intenzivirati društvene odnose sve dok se odvija jedan na jedan.” Na početku pandemije, unatoč svim izgledima, tvrtke su zabilježile porast produktivnosti njihovih zaposlenika. „Međutim, sa svakim tjednom nastavka rada od kuće, pojavljuje se “izolacijski umor” koji guši njihovu motivaciju.” Što se tiče produktivnosti, lideri moraju uzeti u obzir i emocionalne učinke krize s koronavirusom.

 Što menadžeri trebaju učiniti u ovoj situaciji?

  1. Potaknuti društvene odnose unutar tima. Rad od kuće može utjecati na mentalno zdravlje zaposlenika na različite načine – a spol ovdje igra glavnu ulogu.
  2. Online sastanci ne bi trebali biti usredotočeni samo na unapređivanje zajedničkih projekata i raspravu o otvorenim pitanjima, već bi trebali omogućiti i socijalizaciju. Patrick Psaila preporučuje svakodnevno uključivanje s cijelim timom.
  3. Zabavom se borite protiv niske motivacije. Biti prisiljen raditi od kuće može ozbiljno utjecati na zadovoljstvo i motivaciju koje ljudi pronalaze u svom poslu. Digitalne team-building mjere dobar su način za vraćanje zabave u obavljanje posla. Redovito planiranje aktivnosti može pomoći timu da povrati snagu, posebno u teškim razdobljima.
  4. Omogućite fleksibilnost. Psiholog Patrick Psaila također ističe da mnogi ljudi imaju sklonost da ostanu “uključeni” cijelo vrijeme kada rade od kuće. Kolege im ostaju nadohvat ruke putem prijenosnih računala i pametnih mobitela. Menadžeri bi se trebali pobrinuti da se to ne događa ne zahtijevajući rezultate odjednom i u svako doba, a također bi trebali pokazati razumijevanje kada se radi o brizi za djecu i posjetima doktoru.
  5. Borite se protiv Zoom umora. Početna euforija “mi to možemo napraviti” ustupila je mjesto određenom umoru pred stalnom digitalnom komunikacijom. Važni su “Water cooler trenutci” koji služe za smanjivanje stresa: uzimanje kratkih pauza za istezanje tijela ili uzimanje svježeg zraka tijekom radnog dana može vam pomoći da ponovno napunite baterije i ostanete produktivni. Menadžeri bi trebali vidjeti koristi takvog ponašanja i voditi druge tim primjerom.
  6. Steknite nove vještine. Remote menadžment zahtijeva drugačiji skup vještina od strogo analognog stila vodstva, kaže Patrick Psaila. „Biti usmjeren prema ostvarenju rezultata, koristiti novu tehnologiju i digitalne alate te sretan što se educirate u pogledu upravljanja znanjem i online komunikacijom,” apsolutni su ključ uspjeha.
  7. Usredotočite se na dobre stvari. „Naš mozak podložan je negativnoj pristranosti: on percipira rizike i probleme oštrije nego šanse i prilike,” govori Psaila. S time u vidu, moramo se aktivno opirati ovom instinktu “usredotočujući se na rješenja i mogućnosti, biti zahvalni na onome što imamo te cijeniti ljude oko sebe,” preporučuje psiholog.

 

Više informacija o poslovnoj školi WU Executive Academy možete pronaći na https://executiveacademy.at/en/.


Pročitajte još:

Lifestyle

Postoje određene navike i osobine koje svi vrhunski vođe imaju, od kojih je Inc.com izabrao 12 najbitnijih.

Lifestyle

Vi ste odgovorni za sebe i morate odlučiti kako ćete živjeti, jer ako nećete vi tada će to učiniti netko drugi za vas.

Lifestyle

Blog Lifehack tvrdi da su ljudi koji piju kavu uspješniji.

Lifestyle

Uspješni ljudi znaju iskoristiti svoje vrijeme i ustaju rano. Ne zato što to rade svi uspješni ljudi, nego zato što je to mudro.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.