Saborska oporba zatražila je danas od Vlade da povuče izmjene Zakona o elektroničkim medijima, s obzirom da je protiv njih glasovao i matični saborski odbor.
Ako je matični odbor glasovao protiv, onda nema dvojbe, zakon treba povući i doraditi, poručili su oporbeni, ali i nezavisna zastupnica Jadranka Kosor.
Oporba je zapitala, ”ako se mišljenja odbora neće poštovati, čemu onda postoje” te uz prisutnu ironiju predložila da se odbori ukinu i tako Sabor uštedi.
Kontrola medijskog prostora
I dok zastupnici većine hvale zakon, a neke njegove dijelove drže “naprosto naprednim”, oporba ga žestoko kritizira, posebno nova pravila za dodjelu novca iz Fonda za pluralizam elektroničkih medija, koja smatraju diskriminatornima i smišljenima samo kako bi se kontrolirao medijski prostor.
Pristup Fondu, po novome, omogućio bi se i neprofitnim elektroničkim medijima.
Kao neprofitni pružatelji medijskih usluga u zakonu se navode ustanove, vijeća i udruge nacionalnih manjina, obrazovne, zdravstvene i druge ustanove, vjerske zajednice, studentske, školske i udruge građana te druge nevladine udruge s pravnom osobnošću, kao i neprofitne zadruge posvećene zadovoljavanju obrazovnih, informativnih, znanstvenih, stručnih, umjetničkih, kulturnih, vjerskih i drugih potreba javnosti.
Javno zlo, a ne javno dobro
”Nakon što je Sabor donio nerazboritu, diskriminirajuću odluku o nejednakom oporezivanju dnevnih novina, na temelju ingeniozne formule o 25 tisuća riječi, pred nama je prijedlog o još jednoj diskriminaciji. Izglasamo li danas ovakav zakon, bit će to jedno javno zlo, a ne javno dobro”, rekao je laburist Branko Vukšić.
”Ovim zakonom se želi pogodovati samo jednoj interesnoj skupini”, dodao je Vukšić ističući kako se ovim rješenjima problemi samo produbljuju, kako bi se bez jasnih kriterija novac uzeo jednima i dao drugima.
[infopunkt 6903 4]
Smatra da se neprofitnost ne bi smjela tumačiti kao dokaz da netko ispunjava javni interes, a boji se i da bi izdvajanje dijela novca iz Fonda moglo ugroziti lokalne televizijske i radijske postaje koje zapošljavaju dvije tisuće ljudi i dovesti u pitanje mrežu lokalnih elektroničkih medija.
”Nitko nije proveo analizu hoće li se tim novim ‘miješanjem karata’ ugroziti mreža lokalnih elektroničkih medija”, izjavio je.
Komentirajući napis jednog internetskog portala da se on bori za sudbine više od 2.000 zaposlenih na 21 televiziji i preko 150 radio postaja koje će biti oštećene novim zakonom, izjavio je: ”Onaj tko poznaje lokalne medije zna da tamo profita nema”.
”Tko im je kriv što nisu osnovani kao neprofitni”
Kazao je kako se lokalnim televizijskim i radijskim postajama nameće niz uvjeta kako bi se uopće mogli natjecati za koncesije – prostor, tehnika, broj zaposlenih i program koji zadovoljava uvjete javnosti. Naglasio je: ”Neovisni internetski mediji imaju pravo kada tvrde da će ovim zakonom, ako se on usvoji, biti diskriminirani, jer im taj isti zakon onemogućuje natjecanje za javna sredstva, iako je sav njihov sadržaj samo od javnog interesa. Tko im je kriv što nisu osnovani kao neprofitni”.
[infopunkt 6903 5]
Za Vukšića je predloženi zakon “dokaz kaosa u Ministarstvu kulture i Vladi”, poziva da se donese strategija razvoja medija, a ne da se “komadić po komadić mijenjaju zakoni, kako kojem partneru moćniku treba, kako kojem njihovom mediju paše”.
Smišljena politika
“Nije riječ o kaosu, nego o smišljenoj politici s ciljem kontrole medijskog prostora novcem poreznih obveznika”, uzvratio je Jasen Mesić (HDZ) i rekao da smo na tom tragu imali i “loš Zakon o HRT-u i smjene u Hini”.
Mesić je uvjeren da će novac iz Fonda dobiti “kvazineovisni portali određenih udruga kojima ćemo svake godine plaćati da bi govorili dobro o vlasti”.
[infopunkt 6903 6]
Vukšić je odgovorio Mesiću i pojasnio svoju izjavu. ”Kukuriku koalicija je mogla donijeti medijsku strategiju u prvih nekoliko mjeseci i tada legitimno sve ovo provoditi, a ne komadić po komadić, zakon po zakon, članak po članak, kako kojem moćniku paše, njihovom mediju ili onom tko je uporan”, kazao je.
[infopunkt 6903 7]
