Konačno su i privatni iznajmljivači smještaja dobili Sekciju. Naime, Zagreb je dobio Sekciju Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK. Na osnivačkoj Skupštini za predsjednicu je izabrana Danijela Čavlović koja je ujedno i zamjenica predsjednika nacionalne Zajednice obiteljskog smještaja i turizma. Sekcija zasada okuplja jedanaest privatnih iznajmljivača smještaja (bilo da posluju kao domaćinstvo, obrt ili tvrtka). To nije neki respektabilni broj ali riječ je o proaktivnim ljudima koji su svjesni da moraju sami zasukati rukave jer nisu zadovoljni trenutnom situacijom. Inače, prema podacima TZGZ iz listopada ove godine, u Zagrebu je 589 registriranih fizičkih i pravnih osoba koji pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvima. Ukupno ima 1.029 soba, apartmana i studio apartmana te 2.353 ležaja.
Ovakav oblik udruživanja prepoznali su još prije 17 godina kvarnerski iznajmljivači pri Županijskoj komori Rijeka. Tada je jedino Hrvatska gospodarska komora prepoznala potencijal ovog mikro-poduzetništva u turizmu koji danas sudjeluje s velikih 50 posto u ukupnoj slici hrvatskog turizma i ostvaruje 22 milijuna noćenja. Obiteljski smještaj je ujedno postao i glavna poluga razvoja mikro-poduzetništva u Hrvatskoj.
Koji je cilj sekcije osim suzbijanja sive ekonomije?
Cilj sekcije je podizanje konkurentske sposobnosti obiteljskog smještaja i samim time unapređenja turističkog imidža Zagreba i cijele Hrvatske. To će se između ostalog postići kroz ujednačavanje kvalitete ponude te uvođenje oznaka standarda kvalitete i posebnih standarda za ciljne skupine turista. Na tome se već ozbiljno radi u drugim dijelovima Hrvatske što najbolje potvrđuje oznaka kvalitete Kvarner family koji je osmislila Primorsko-goranska županija, a provodi ga TZ Kvarnera u suradnji s lokalnim turističkim zajednicama. Kada gost vidi oznaku Kvarner family na objektu, zna da se radi o provjerenom mjestu za odmor, ugodno opremljenog interijera i okoliša u kojem se poštuje tradicija. To naravno uključuje i vrhunsku uslugu što znači i kušanje pravih domaćih jela spravljenih od namirnica iz vrta domaćina.
Kako će djelovati sekcija, s kim ćete surađivati i kako?
Ključni efekt nacionalnog udruživanja iznajmljiivača je da Zajednica postane centralno kontakt mjesto („one stop shop“) za pružatelje usluga obiteljskog smještaja. To će se postići kroz sustavno organiziranje lokalnih, regionalnih i nacionalna radnih tijela pa će tako do kraja ove godine, uz nedavno osnovanu Sekciju za Grad Zagreb, sveukupno biti organizirano osam Sekcija obiteljskog smještaja i turizama pri Županijskoj komori.
Takvim organiziranjem možemo efikasnije lobirati prema institucijama (zakonodavstvo, porezi, administracija…), razmjenjivati iskustava, znanja i dobre prakse među iznajmljivačima, udruživati se u klastere konkurentnosti, raditi zajedničku promociju te pripremati projekte za potpore EU i Ministarstva turizma.
Koje su poteškoće s kojima se članovi sekcije susreću i kako ih riješiti?
Poteškoća ima kao i u svakom sektoru. Specifičnost mikropoduzetnika općenito, a tako i u turističkom sektoru je ta da su sustavno ignorirani od strane planera razvoja. Stalno slušamo kako se očekuju isključivo strane i velike investicije, a da se nigdje ne spominje potencijal domaćih mikropoduzetnika. Primjerice, procijenjeni iznos štednje hrvatskih građana deponiranih na računima banaka uvelike premašuje iznos od stotinu milijardi kuna. To je i mogući investicijski potencijal kojega će građani rado uložiti u svoju imovinu ako ih se stimulira i ako im takav ulog donosi prinos. S druge pak strane, Hrvatska vapi za mikropoduzetničkim inicijativama koje pokreću samozapošljavanje. Konkretnim mjerama fiskalnog i zakonodavnog pojednostavljenja, omogućilo bi se inventivnim ljudima da obiteljskim kapitalom pokreću poslovne aktivnosti. Konkretno, tretiranjem svih mikropoduzetnika do 10 zaposlenika i povećanjem granice za paušaliste do 1,5 ml. kn prometa, po uzoru na Austriju, mogao bi se zaustaviti negativan ekonomski trend i pokrenti novi ciklus stabilizacije na ekonomskom i socijalnom planu.
Kako i na koji način ovakva usluga utječe na gradski turizam?
Zagreb prati trendove drugih europskih gradova u kojima je zamjetan rast obiteljskog smještaja. Na to je jednim dijelom utjecala ekonomska kriza u kojoj se mnogi nisu željeli odreći putovanja, no zbog skromnijih budžeta sada traže povoljnije kapacitete od hotela. Obiteljski smještaj se tu pokazao kao idealan jer za manju cijenu nudi vrlo visoku razinu usluge i taj osobni pristup domaćina kroz koji će gost puno više doznati o destinaciji koju je odabrao za odmor.
Raste li broj iznajmljivača ili se smanjuje zadnjih godina?
Broj pružatelja usluga smještaja u domaćinstvu raste u Zagrebu, kao i u cijeloj zemlji zbog dobre potražnje, legalizacije i mogućnosti da od 1.7. 2013. i stranci iz zemalja EU mogu u svojim nekretninama pružati usluge smještaja na isti način kao i građani RH.
Kakav je profil gostiju, što zahtijevaju, kakva su im očekivanja?
Prema istraživanju TOMAS 2012., koje je TZGZ provela u suradnji s Institutom za turizam prosječna dob posjetitelja je 42 godine, 58% gostiju je između 26 i 45 godina, gotovo dvije trećine je fakultetski obrazovanih (65%), a više od dvije trećine (69%) ima mjesečna primanja kućanstva iznad 2.000 eura. Prosječni dnevni izdaci iznose 123 eura, od čega se najviše izdvaja za smještaj (62%), hranu i piće u ugostiteljskim objektima (17%) i kupnju (11%). Prosječno ostaju u Zagrebu 2-3 dana. Prema ranije spomenutom istraživanju TOMAS, većina gostiju u Zagreb dolazi ciljano s tim da su primarni motiv posjeta poslovne obveze (47%), a slijede nova iskustva i doživljaji (26%), kratki odmor u gradu (24%), zabava (18%) i upoznavanje kulturnih znamenitosti Zagreba (18%). Zadovoljni su ponudom, kvalitetom te vrijednošću za novac.
Koliko dugo ostaju i kako se njihov ostanak može produžiti?
Prosječno gosti ostvaruju 2-3 noćenja u Zagrebu, što je i odlika gradskog turizma, tzv. city break odmora. No ova se brojka sigurno može produljiti barem za jedan dan kvalitetnim sustavom informiranja. Naš je cilj da gosti u obiteljskom smještaju putem TV prijemnika, ali i osnovne stranice besplatnog interneta dobiju servis dobrodošlice sa atraktivnim pozivnicma “što vidjeti i doživjeti na destinaciji”. Slijedeći korak za dan-dva dulji boravak trebala bi biti dobro prezentirana ponuda šireg područja destinacije uz preglednik sustava javnog prijevoza i konačno preporukama za dnevne izlete do atrakcija u okruženju.
Može li Zagreb biti turistička destinacija za takav oblik turizma a ne samo prolazna točka na turističkoj karti i kako to postići?
Zagreb više nije prolazna turistička destinacija jer gosti ciljano dolaze u glavni grad Hrvatske, kako bi ga bolje upoznali i zabavili se. Ovdje naravno vidimo puno prostora za još dulji ostanak gostiju ukoliko se grad osloni na širu okolicu jer je idealna kombinacija biti stacioniran u urbanom središtu koje ima sve potrebne sadržaje (kulturu, gastronomiju, shoping…) i iz kojeg linijama javnog prijevoza turisti jednostavno mogu obilaziti prirodu, kulturno-spomeničke atraktivnosti, sportske sadržaje i slično u krugu od svega nekoliko kilometara.
