Današnje radne okoline u Hrvatskoj sve su raznolikije. Na istim radnim mjestima susreću se čak četiri generacije zaposlenika, a sve veći broj stranih radnika donosi i različite kulture, jezike i životna iskustva. Takva raznolikost nosi određene izazove, od komunikacijskih barijera do različitih očekivanja i vrijednosti, ali istovremeno otvara prostor za inovacije, šire perspektive i kvalitetnije donošenje odluka.
Upravo s tim na umu, Alma Career Croatia je putem platforme Paylab, čiji je dio servis MojaPlaća, provela istraživanje o inkluzivnosti u radnim okolinama. Istraživanje je, osim u Hrvatskoj, provedeno u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, Češkoj, Estoniji, Latviji, Litvi i Slovačkoj. Ukupno je sudjelovalo 14.700 ispitanika, od čega čak 3.500 iz Hrvatske.
Većina zaposlenika u Hrvatskoj nema problem s različitostima
Na pitanje koliko im je ugodno raditi s kolegama čiji se status, identitet ili svjetonazor razlikuju od njihovih, bilo da je riječ o nacionalnosti, invaliditetu, dobi, rasi ili rodnom identitetu, 78% zaposlenika ističe da im je ugodno raditi s ljudima različitima od sebe.
S druge strane, tek 5% ispitanika navodi da im je takva suradnja djelomično neugodna, a svega 1% da im je vrlo neugodna. Ipak, zanimljivo je da je 16% ispitanika odbilo odgovoriti na ovo pitanje, što upućuje na to da je tema i dalje osjetljiva.
Najiskusniji radnici su ujedno i najotvoreniji
Kada je riječ o spolu, rezultati pokazuju gotovo identične stavove. Naime, 77% žena i 78% muškaraca navodi da im je ugodno raditi u raznolikom okruženju, što sugerira da rodne razlike u ovom kontekstu nisu značajne.
Zanimljivo, najveću razinu otvorenosti prema različitostima pokazuju najiskusniji zaposlenici. Čak 81% osoba starijih od 55 godina navodi da im je ugodno raditi s kolegama različitih identiteta i pozadina, odnosno 80% među onima od 45 do 54 godine, 78% u skupini od 35 do 44 godine, 79% među zaposlenicima od 25 do 34 godine te 76% kod najmlađih, mlađih od 24 godine.
Upravo najmlađi ispitanici u najvećoj mjeri izražavaju nelagodu te njih 11% navodi da se osjeća neugodno radeći s kolegama koji su drugačiji od njih.
Obrazovanje i plaća igraju važnu ulogu
Razina obrazovanja i visina primanja također utječu na percepciju različitosti.
Općenito, što je viši stupanj obrazovanja i što su primanja veća, to je i veća razina ugode u radu s različitim kolegama.
Najveću nelagodu iskazuju osobe sa završenim osnovnoškolskim obrazovanjem, među kojima 12% navodi da im je rad s različitima neugodan. S druge strane, među visokoobrazovanima taj se udio spušta na svega 4 do 5%.
Sličan obrazac vidljiv je i kada je riječ o visini primanja. Među zaposlenicima s najnižim plaćama, 8% navodi da se osjeća neugodno radeći s kolegama koji su drugačiji od njih, dok je taj udio među onima s najvišim primanjima značano manji i iznosi 3%.
Veća tvrtka, veća otvorenost
I veličina tvrtke pokazuje se kao važan faktor. Što je organizacija veća, to su zaposlenici otvoreniji prema radu s različitim profilima ljudi.
To je i očekivano, s obzirom na to da veći sustavi češće podrazumijevaju suradnju s raznolikijim timovima.
S kim zapravo radimo?
Raznolikost na radnom mjestu ne znači nužno i jednaku zastupljenost svih skupina.
Najveći broj zaposlenika u Hrvatskoj trenutno dijeli radno okruženje s roditeljima djece mlađe od 10 godina (61%), kao i s osobama starijima od 55 godina (49%).
S druge strane, radnici u Hrvatskoj znatno rjeđe susreću se s drugim oblicima različitosti: 19% ljudi radi s osobama različitih socioekonomskih pozadina, 15% s pripadnicima etničkih ili nacionalnih manjina, 10% s osobama iz LGBT+ zajednice te jednako toliko s osobama s invaliditetom.
Migrante i izbjeglice kao kolege navodi 6% ispitanika, dok 3% radi s osobama u procesu oporavka od ovisnosti.
O raznolikosti se i dalje premalo govori
Unatoč relativno visokoj razini prihvaćanja, razgovori o raznolikosti na radnom mjestu i dalje su rijetki. Čak 71% ispitanika navodi da se u posljednja tri mjeseca u njihovoj radnoj okolini uopće nije raspravljalo o ovoj temi.
Kada se o raznolikosti ipak razgovara, najčešće su u fokusu dob zaposlenika (16%), socioekonomski status (7%), jezične razlike (7%), nacionalnost i državljanstvo (7%), religijska uvjerenja (5%) te rasa ili etnička pripadnost (5%).
O istraživanju:
Istraživanje je provedeno u suradnji s PWC Slovakia, na uzorku 14.700 ispitanika, u zemljama u kojima Alma Career posluje – Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, Češkoj, Slovačkoj, Estoniji, Litvi i Latviji – putem platforme Paylab, međunarodnog servisa za usporedbu plaća i bonusa zaposlenika na različitim pozicijama.
