Europski je Parlament upravo u proceduru ubacio i počeo provlačiti kroz sve instance nacrt zakona kojim bi se smanjilo i sankcioniralo iskorištavanje, računa se, preko stotinu tisuća sezonskih radnika iz trećih zemalja, dakle, makar do 1. srpnja iduće godine, i ljudi iz Hrvatske.
Na parlamentarnom Odboru za građanska prava samo je jedan glas bio suzdržan, ostali su članovi potvrdili prijedlog. Nacrt novih pravila prvi je set zakona na razini zajednice skrojen da bi regulirao prava sezonaca iz zemalja van EU i europskog ekonomskog prostora. Naravno, državama je ostalo dovoljno mjesta za zaobilaženje najniže granice standarda ispod koje je kažnjivo ići – one su slobodne u definiciji sezonskog radika mada parlamentarci insistiraju da bi se to moralo sređivati dijalogom sa socijalnim partnerima i uz garancije da je sezonski rad zaista sezonski.
Poučeni brojnim žalosnim pričama o sezoncima iz trećih zemalja koji su negdje gotovo roblje, žive u nesnosnim uvjetima i malo su plaćeni za predugačko radno vrijeme europarlamentarci su sugerirali da bi aranžman o sezonskom radu trebao postati ugovorni odnos koji regulira broj sati rada i plaću, uvjete življenja s tim da se troškovi smještaja ne bi smjeli uračunavati u nadnicu. Zaštita sezonaca iz trećih zemalja ovim bi se približila onoj građana EU – sezonci iz zemalja srednje Europe česti su na poljima , u staklenicima i na gradilištima zapadnog dijela Europe .
S parlamentarne točke gledišta, prije nego što se prijedloga zakona dočepaju države – članice i lobiji i počnu kresanje osnovne ideje, sezonci bi se mogli udruživati u sindikalne organizacije, njihova radna dozvola podrazumijevala bi osnovna socijalna prava i uvjete rada, pravo na zdravstvenu zaštitu ili uplatu u mirovinski fond – ali bez prava na socijalno stanovanje ili na stalno zaposljenje /nadoknade za nezaposlenost. Poslodavce bi obavezalo na plaćanje troškova putovanja a prije početka ugovorenog roka rada poslodavac bi pokrio troškove izdavanja vize i zdravstvene zaštite sezonaca. Maksimalna dužina sezonskog ugovora je pola godine unutar 12 mjeseci ( a ne kalendarske godine, čime s pogoduje različitim kategorijama sezonaca ). Budući da je često riječ o tradicionalnim aranžmanima, sezonci bi mogli dobivati trogodišnje ugovore s jednakim uvjetima. Parlamentarci sugeriraju adekvatan sustav kaznenih mjera. I to je to.
Na papiru zvuči obećavajuće. Nažalost, inicijativi predstoji žrvanj mepuinstitucionalne rasprave, natezanje parlamentaraca s Vijećem EU ( dakle, predstavnicima država – članica ) koje će, štiteći svoje poslodavce i pozivajući se na neodržive troškove, neizostavno razvodniti inicijalni prijedlog. Na kraju – ostati će zabilježena dobra namjera.
*************
Lada STIPIĆ – Niseteo novinarka je i stalna dopisnica Privrednog vjesnika, živi i radi u Bruxellesu. Stručnjakinja je za područja europskih poslova s naglaskom na gospodarstvo, monetarnu uniju, unutarnje tržite EU i integracije u EU… čime se svakodnevno bavi dva desetljeća. Rad u Bruxellesu opisuje kao “Švedski stol” gdje svi imaju pristup informacijama, vještina je detektirati, izabrati i obraditi pravu. Dobitnica je nagrade “Robert Schuman” za kolumnu “Bruxelles a la carte” u Eukonomistu.
