– Hrvatska je još 2008. godine, prihvaćanjem sporazuma iz Kyota, preuzela obavezu smanjenja stakleničkih plinova za pet posto – kazao je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Nikola Ružinski i naglasio da Hrvatska ima obavezu ulagati u obnovljive izvore energije. No stvarnost je takva da se narednih 20 godina nećemo moći u potpunosti odreći fosilnih goriva, no morat ćemo prihvatiti stroge standarde očuvanja okoliša koje nameće Europska unija.
Prilagodba EU smjernicama
Na nova ulaganja u energetske objekte ne motivira nas samo rastuća potražnja za električnom energijom, već i nužnost prilagođavanja Hrvatske smjernicama EU i preuzete obveze u okviru Trećeg energetskog paketa, te obveza usklađivanja poslovanja u elektroenergetskom i plinskom biznisu sa zakonodavnim okvirima EU-a. Upozorio je to ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Darko Horvat.
Radi realizacije ciljeva Europske unije prijeko je potrebno osigurati financijsku potporu za investicije u području energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u javnom i privatnom sektoru. Republika Hrvatska u energetski razvoj planira uložiti oko 15 milijardi eura.
Otvorit će se i drugi fondovi
Hrvatska je dosad u jačanje kapaciteta nadležnih institucija za provedbu nacionalnih zakona i strategija uložila 16,55 milijuna eura u 28 projekata. U financiranje projekata organizacija civilnog društva aktivnih na području zaštite okoliša uloženo je 1,81 milijun eura u 20 projekata, a u prekograničnu suradnju sa zemljama članicama uloženo je 2,41 milijun eura u 19 projekata. Hrvatskoj će se, istaknula je Marija Tufekčić, ravnateljica Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU koja je i iznijela ove podatke, otvoriti i drugi fondovi, posebno ulaskom u EU kada nas, u 2012. i 2013. godini očekuje 2,205 milijardi eura, a potom 1,6 milijardi eura godišnje za provedbu kohezijske politike.
