Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Industrija

Žensko poduzetništvo u Žitnom putu

Žitni put

Jasmina Cvetković Braim predsjednica je Društva Zvono uz Kupu. S Anom Prepolec Padežanin, Marinom Cvetković Žafa i još nekoliko djevojaka iz sela 2008. godine osnovala je ZUK. Kao diplomirani ekonomist sa specijalizacijom u području poslovanja s EU, a nakon poslovnog iskustva u javnom sektoru na nacionalnoj razini, bankarstvu te radu u gradskoj upravi Karlovca, Jasmina je danas direktorica uspješne razvojne agencije grada Kutine i uvijek priprema nove ideje za razvoj karlovačkog Pokuplja,

Pozdrav Jasmina, možete nam nešto ukratko reći o sebi, svome radu i projektima kojima se bavite?

Teško je to naime opisati, jer područje na kojem radim predstavlja zapravo svaku želju i inicijativu za razvoj bilo kojeg subjekta lokalnog razvoja u Karlovcu ili u Kutini gdje sam trenutno zaposlena. Prioritet mog trenutnog rada je izgradnja kapaciteta za korištenje i privlačenje EU fondova za javne institucije, udruge, škole, ali jednako tako i poljoprivrednike, poduzetnike ili pružatelje usluga u turizmu. Kao što vidite, za subjekte svih profila. EU fondovi su za mene i ZUK predstavljali veliki izazov u prethodnih 5 godina, a sad kad smo ih naučili koristiti, započinjemo i s razvojem poduzetništva u turizmu. Moj osobni cilj je, svim svojim znanjem i vještinama, doprinijeti napretku mjesta u kojima trenutno radim i živim i zaista doprinijeti stvaranju novih radnih mjesta kako bi se konačno osjetio optimizam i napredak u našim zajednicama. Karlovac i Kutina imaju slične razvojne probleme, a ja vidim da bar u nekom malom dijelu znam i mogu pomoći pa na tome trenutno intenzivno radim.

Što vas je potaknulo na osnivanje Društva Zvono uz Kupu i kako ste došli na ideju pripreme projekta Žitni put?

Smijat ćete se, ali osnovna ideja je došla od prijateljice Ane Prepolec Padežanin i mene kad smo gledale s njenog balkona kako se djeca okupljaju u dvorištu ruševnog društvenog doma u našem selu Zamršju, pored kontejnera za komunalni otpad. Odlučile smo da moramo nešto poduzeti i okupile preko pedesetak mještana na osnivanju udruge. Uvjerile smo i ostale prijateljice da možemo svojim snagama i uz podršku drugih susjeda inicirati promjene. Uspjele smo na natječajima doći do sredstava za cjelovitu obnovu te ruševne zgrade. Danas je to multifunkcionalna zgrada s dvoranom za seminare i rekreacijski sport te moderni uredski prostor. Ideja izgradnje žitne lađe došla je zapravo od kustosa Gradskog muzeja Karlovac, Igora Čuliga koji nam je lađarstvo spomenuo kao povijesnu značajku Karlovca. Kad smo čule da je jedna općina na istoku Slavonije dobila EU sredstva za izgradnju malog broda za plovidbu Bosutom, mi smo se odlučile za ovaj mega-izazov i izgradnju replike prave lađe od 25 metara koja je plovila Kupom u 18-om stoljeću. Zaključile smo, ako mogu oni, zašto ne bismo mogle i mi! Samo smo to malo povećale.

Jasmina Cvetković Braim

Jasmina Cvetković Braim

Koje novine će Žitni put donijeti za hrvatski turizam?

Razvoj riječnog turizma trend je koji se nalazi u svim strateškim razvojnim dokumentima Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice. Plovidba jedinstvenom replikom lađe, po nizinskom toku Kupe koji dosad nije ni na koji način turistički iskorišten, predstavlja novu i jedinstvenu ponudu turizma cijele kontinentalne Hrvatske. Doživljaj riječne plovidbe, predivan mir, osjećaj da je vrijeme stalo dok plovite stoljećima neizmijenjenim koritom Kupe (lat.Colapis – vijugava rijeka), doslovno posjetitelju pruža put u prošlost. Riječni mornari i kapetan odjeveni u tradicijsku odjeću, posebna animacija za posjetitelje koja će vas odvesti u vrijeme turskih napada na lađe, naplaćivanja naknade zbog prolaska imanjem grofa Janka Draškovića ili sjećanja mještanki dok su prale odjeću na rijeci, pružit će svakome jedinstveni doživljaj za sjećanje.

Osobito je zanimljiva činjenica da na projektu Žitnog puta radi čak pet žena. Kako ste se međusobno upoznale i kako je došlo do suradnje?

Radi se o prijateljstvima iz djetinjstva. Gotovo sve smo, iz istog sela Rečice kraj Karlovca te smo se nakon fakulteta vratile kući i danas ovdje imamo obitelji. Odlučile smo nešto poduzeti da sebi i svima oko nas osiguramo sigurniju i ljepšu budućnost. Iz Karlovca nam se pridružila i moja srednjoškolska prijateljica prof. povijesti i etnologinja Nikolina Belančić Arki.

Kako biste ocijenili žensko poduzetništvo u ruralnim područjima i u Hrvatskoj općenito? Možete li navesti neke pozitivne primjere iz svoje neposredne okoline?

Iako su žene najčešće nositeljice kućanstva te se brinu za obitelj, poduzetnička inicijativa im predstavlja jako veliki izazov te se žene na to rijetko odlučuju. Teško je biti odlična majka i k tome baviti se svojim biznisom, ali nije nemoguće. Često usklađivanje obiteljskih i poslovnih obaveza za mlade majke, posebno u ruralnim područjima predstavlja nemoguću misiju. Nedostaju nam vrtići, igraonice, dadilje. Međutim, postoje žene koje su to uspjele i krenule prema ostvarenju svojih snova. Na primjer, Tamara Krklec Čvangić nositeljica je Tradicijskog obrta MA-LA smještenog u Brodarcima kraj Karlovca, koji se bavi tradicijskim načinom izrade narodnih nošnji. Od tkanja domaćeg platna, do ručnog veza i pripreme narudžbi hrvatskih nošnji iz cijelog svijeta, Tamara sa suprugom vodi i turističke aktivnosti na imanju te će i oni svakako biti dijelom ponude Žitnog puta.

Često se navodi kako je samozapošljavanje odlična prilika za ova teška vremena. Prema Vašem iskustvu, susreću li se žene s većim preprekama u procesu samozapošljavanja?

Samozapošljavanje je za veliki broj građana Hrvatske trenutno jedini izlaz prema sigurnijoj egzistenciji. Netko postaje poduzetnik zbog ideje, netko iz nužde, ali svakako biti poduzetnik nije lako. Posebno ako uz to, što radite za svoju egzistenciju gotovo 24 sata na dan, uz to morate i kuhati i igrati se s bebom koja skače po vama dok pišete odgovore na ova pitanja  Potpora institucija poput vrtića ili subvencioniranih usluga dadilja bi mnogo pomogla ženama da budu poduzetnice i da lakše daju svoj maksimum na svakom radnom mjestu.

Imajući na umu Vaše iskustvo, koje savjete biste dali mladim osobama koje su završile fakultet i kreću u borbu na tržištu rada?

Volontiranje, volontiranje, volontiranje. ZUK je danas poslodavac, razvojna agencija koju vodim u Kutini je poslodavac i mi zapošljavamo gotovo isključivo mlade koji su pokazali inicijativu, želju, entuzijazam i prije kraja faksa i zapošljavanja kod nas. Primjer ZUK-a je rezultat isključivo predanog truda i nezaustavljivog rada nekoliko mladih ljudi kojima je na prvom mjestu bilo prijateljstvo iako smo bili od početka svjesni da se moramo profesionalizirati. Danas ZUK zapošljava pet osoba i vodi nekoliko EU projekata. Mladi se moraju boriti, pokazati poslodavcu interes i entuzijazam, kao i dodanu vrijednost koju će poslodavcu ostvariti. Ako brojni razgovori za posao ne urode plodom, volontiranje svakako hoće.

Vaši najveći napori usmjereni su u pripremu i razradu ideja za razvoj Karlovačke županije i njezine okolice. Kako to da ste odabrali upravo taj profesionalan put? Što Vas posebno veže uz to područje?

Smatram da jedino ako je i drugima oko mene dobro i meni će biti dobro. Eto, jednostavno je. Volim Karlovac i ovu županiju, smatram da je bremenita teškom poviješću i Domovinskim ratom, ali isto tako, nakon niza putovanja po Europi i šire, vidim ogromne potencijale ovog područja. Nema smisla da imamo nezaposlenost 24%, da nam sela propadaju, a imamo tako velike mogućnosti za razvoj koje samo trebaju pametne ljude.

Što radite u slobodno vrijeme? Kako se opuštate nakon posla?

Obožavam duge vožnje biciklom i za to kradem vrijeme kad god mogu. Naravno, provodim i vrijeme s obitelji i prijateljima i sa svojom kćerkicom koja je uvijek uz mene, nekad i na sastancima ZUK-a. Najveća vrijednost je kad volite što radite, pa je tako svako razmišljanje o novim mogućnostima za ZUK zapravo odmor i maštanje.

Preporučujemo

Lifestyle

Iako brojevi variraju od situacije do situacije neupitno je da je govor tijela u prenošenju poruke jako bitan.

Lifestyle

Dulum zemlje, prva sezona dokumentarne serije u četiri nastavka, priča o izazovima i uspjehu hrvatskih “poljoprivrednika vizionara”.

Lifestyle

Samopouzdanje, kao i većina drugih vještina, može se naučiti i bitno poboljšati.

Upravljanje biznisom

Upravo su vam dali novi projekt i nemate ni najblažu ideju kako ćete ga napraviti na vrijeme. A naravno, ne dolazi u obzir da...

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.