Biseri već godinama predstavljaju predmet požude za sve one koji vole klasične komade nakita. Male sjajne kuglice nanizane na tanku nit na izniman način naglašavaju ljepotu ženskog tijela upotpunjujući glamurozan izgled. I dok većina ovaj nakit povezuje s bijelom i krem bojom, oni zlatni iznimno su cijenjen i skupocjen raritet.
Jewelmer je jedini svjetski proizvođač zlatnih bisera čiji bogati zlatni odsjaj mnogi uspoređuju sa sjajem čistog zlata. Kroz desetljeća istraživanja i biotehnologije ova je filipinska tvrtka usavršila uzgojni proces Pinctada Maxima bisernih kamenica.
Njihova boja poput zraka ranog tropskog sunca zaobljenih na savršenoj sfernoj površini privlači pogled čak i iz daljine dajući im neprocjenjivu eleganciju.
Za sazrijevanje ovih iznimno rijetkih bisera potrebne su dvije godine, a da bi postigli svoj savršen sjaj i oblik postoje mnogi preduvjeti. Osim balansa ekosistema u kojima ove kamenice rastu za proizvodnju zlatnih bisera neophodan je i iskusan tehničar koji kirurškom preciznošću u školjku ugrađuje zrno. Školjka takvo strano tijelo ne može izbaciti , nego stvara vrećicu i počinje lučiti sedef oko iritanta, te tako nastaje biser. Kamenica se zatim liječi i hrani sve do žetve tj. vađenja bisera.
Južnomorski zlatni biseri izuzetno su glatki, veliki i okrugli, u prosjeku između 11 i 13 mm, ali mogu doseći i do 20 mm, a zbog debljine ovojnice ujedno su i najskuplji na tržištu. Tako njihova cijena može dostići i nekoliko tisuća dolara po komadu.
Međutim, sve više raste zabrinutost o opstanku ove industrije koja već godina donosi novac u jedan od najnerazvijenijih dijelova Filipina. Naime, impresivni podvodni svijet pokrajine Palawan ozbiljno je ugrožen zbog vremenskih promjena. Uzgajivači bisera naglašavaju kako se posljednjih godine uz nivo mora povećala i njegova temperatura što je uvelike utjecalo na uzgoj, a prema riječima Jacquesa Branelleca, pionira uzgoja zlatnih bisera, to znači da će farme u Palawanu uskoro biti zatvorene.
Zaštitnici okoline upozoravaju na to da biseri opstaju zahvaljujući delikatnoj ravnoteži unutar ekosistema, a propast ove industrije, upozoravaju oni, služi kao znak upozorenja i za mnoge druge.
Sam Palawan, koji ima najbogatiji koraljni greben, osigurava čak 55 posto morske hrane. Tako gubljenje svega ovoga znači i gubljenje milijardi prihoda i sredstava za život mnogih ljudi’, naglašava Gregg Yan iz World Wide Funda.
Čini se da će ovaj vrhunski biser koji postoji isključivo zbog netaknute prirode na kraju morati platiti najvišu cijenu – cijenu izumiranja.
