U prošlom stoljeću svaka generacija odrastala je u ljude inteligentnije od svojih roditelja. Na standardnim testovima inteligencije, koje su djeca polagala u većini zemalja razvijenog svijeta, prosjek bi se svakih nekoliko godina pomjerao naviše.
Ono što je bio prosječan IQ 1950. godine daleko je ispod prosjeka izmjerenog 1980. godine.
Taj fenomen dobio je ime Flynnov efekt prema Jamesu Flynnu, Novozelanđaninu koji je jedan od prvih primijetio ovaj trend, prenosu Jutarnji list. Kako se testovi inteligencije redovno standardiziraju da bi se procijenio prosjek i odstupanja, tako bi svaka generacija postizala identične rezultate na testovima. Tek kada su Flynn i kolege odlučili da usporede rezultate iz više generacija, shvatili su da se prosjek pomjera nagore.
Ono što je 1980. godine bio IQ 100, mjeren 1930. godine bio bi IQ 115.
Što se dogodilo?
Od početka 90-ih godina prošlog stoljeća do danas kvocijent inteligencije počeo je padati diljem razvijenog svijeta. Ovaj su trend prvi opazili norveški znanstvenici, koji su proučavali rezultate testova inteligencije vojnih regruta između 1950. i 2002. Podaci iz prošlog stoljeća većinom su bili u skladu s Flynnovim efektom, no sredinom 1990-ih Flynnov efekt je nestao i kvocijent inteligencije je počeo padati.
Uslijedile su zabrinjavajuće potvrde novog trenda, prema studiji iz 2009., prosječan kvocijent inteligencije 14-godišnjih Britanaca pao je za oko dva boda između 1980. i 2008.
Prema svim dostupnim podacima, Flynnov efekt počeo je usporavati u 80-im godinama prošlog stoljeća, i potpuno je nestao u 90-im. Čovječanstvo je, čini se, došlo do vrhunca kolektivne inteligencije, i krenulo unazad.
Što je uzrokovalo Flynnov efekt?
Utjecaj gena na inteligenciju je dosta značajan, no nije presudan. Jednako važni za razvoj inteligencije su vanjski faktori – okruženje u kojem odrastamo, prehrana, koliko smo često bolesni, poticajna i stimulativna okolina, i brojni drugi faktori koje dosad nismo identificirali.
Iako se geni za visinu nisu mijenjali, kao ni za inteligenciju, djeca su odrastala u sve zdravijem okruženju, sa sve manje zaraznih bolesti, sve boljom ishranom i sve boljim obrazovanjem. Promjene u društvu dovele su do drugačijeg ispoljavanja gena, zbog kojih smo postajali sve viši i inteligentniji.
Što bi moglo zaglupljivati djecu?
Flynn pretpostavlja, iako za to još nema nikakvih konkretnih dokaza, da je kultura mladeži stagnirala, ili da se doslovno zaglupila. Izražava i zabrinutost da se kultura mladeži danas fokusira primarno na računala i videoigre umjesto na čitanje i međusobne razgovore. Stručnjak Richard Gray također upozorava da računalna kultura, danas dodatno ojačana pametnim telefonima, ne potiče čitanje, a mladima olakšava da uče bez razumijevanja, samo kako bi prošli testove.
No, brojna druga istraživanja konzistentno pokazuju kako igranje videoigara razvija mozak i podiže kvocijent inteligencije.
Utjecaj zagađenog zraka!?
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ima jedno još jednostavnije i jezivije objašnjenje: porast zagađenja zraka. Bez obzira na nastojanja modernih društva da se minimizira zagađenje, pogotovo izraženo ekološki nastrojenih država poput Norveške, zagađenje zraka je danas globalno. Procjenjuje se kako porast mikročestica u zraku danas utječe na zdravlje čak 90% svjetske populacije.
