Bankrot , rast nezaposlenosti i pad vrijednosti dionica samo su neke od posljedica „napuhanih“ rezultata i nerealnih profita (i bonusa !!). Posljedice su nesagledive. Uprave koje imaju ugovorene visoke bonuse vezane uz ostvarivanje poslovnih rezultata ne prežu od lažiranja izvješća, a za sve to često imaju pokriće od strane uglednih revizorskih kuća. Takva situacija ostavlja nam iznimno visok trošak upravljanja poslovanjem.
Rizike prihvatiti kao normalnu pojavu
U svakodnevnom poslovanju susrećemo se sa različitim vrstama poslovnih rizika. Za tvrtku je najvažnije da prihvati rizike kao normalnu pojavu te pravovremeno odgovori na iste. Takvim pristupom biti će lakše donijeti kvalitetne odluke za očuvanje i razvoj poslovanja. To je vrlo složen proces i za njega potpunu odgovornost snosi menadžment.
Hrvatska – još uvijek premali broj tvrtki vodi računa o rizicima
Za gospodarske subjekte u Hrvatskoj ne postoje zakonske obveze (izuzev banaka) prema kojima bi bili obvezni pratiti rizike i uključivati ih u svoja financijska izvješća. Tržište ih s druge strane sve više prisiljava da vode računa o rizicima poslovanja i pokušaju njima aktivno upravljati. Na istinito i realno prikazivanje financijskih izvještaja prisiljavaju nas na neki način i računovodstvena načela opreznosti kao i primjena računovodstvenih standarda gdje se traži ocjena visine rizika te određene mogućnosti rezervacija unutar računa dobitka i gubitka. Unatoč tome zasad još uvijek premali broj tvrtki (pogotovo malih i srednjih) vodi računa o ovom važnom segmentu i zbog toga posljedice poremećaja na tržištu za mnoge od njih mogu biti fatalne.
Neke od mjera i procesa upravljanja rizicima
Upravljanje rizicima u poslovanju provodi se koristeći cijeli niz mjera i procesa, a ovdje ćemo nabrojiti samo neke od njih:
• upravljanje potraživanja od kupaca, određivanje vrste i strukture, ali i određivanje limita potraživanja kod određenih kupaca gdje su naplate upitne
• vrijednosno usklađenje kupaca
• vrijednosno usklađenje zaliha
• upravljanje zalihama – briga o optimizaciji zaliha; npr. svako gomilanje zaliha iziskuje odljev novčanih resursa za plaćanje računa prema dobavljačima uz istovremen spori povrat istih sredstava (moguć problem likvidnosti)
• vrijednosno usklađenje dugotrajne imovine
• usklađivanje rokova podmirenja obveza
• rezerviranja za rizike kao što su: rezerviranja u garantnom roku, rezerviranja za započete sudske sporove, rezerviranja za otpremnine, neiskorištene godišnje odmore i dr.
„Ako ste uvijek spremni za loša vremena, nećete ih nikada ni doživjeti“
Naglasak pri sastavljanju financijskih izvještaja mora biti na realnom prikazivanju imovine i obveza jer su tada moguća iznenađenja svedena na minimum, kako za poduzetnike tako i za vanjske zainteresirane strane (banke, dobavljače, investitore).
Upotreba dostupnih alata, kao npr. spomenuta rezerviranja, pruža nam kvalitetan način uvažavanja poslovnog rizika, a ujedno i zaštitu od odljeva novaca putem isplate vlasnicima ili dioničarima, odljeva novčanih sredstava za porez i sl. Kao što stara poslovna izreka kaže: „Ako ste uvijek spremni za loša vremena, nećete ih nikada ni doživjeti.“
