Nada Čavlović Smiljanec, ravnateljica Porezne Uprave odmah je na početku pojasnila da Zakon nije donesen napamet niti je ‘sklepan’ na brzinu, o njemu se mjesecima vodila javna rasprava, dana je mogućnost svima da se uključe te su primjedbe uzete u obzir pri izradi Zakona.
– Imamo li uopće drugog rješenja? Vlada je morala preuzeti odgovornost i donijeti zakon koji će omogućiti zdravim tvrtkama da opstanu na tržištu, a generatore nelikvidnosti pustiti da odu. Upravo zato neće postojati stečaj s preustrojem. Stečajni su postupci dugotrajni, pa ako predstečajna nagodba ne uspije, za poduzetnika će to značiti stečaj – kategorična je ravnateljica.
Iznijela je i nekoliko već poznatih podataka: blokiranih je tvrtki 72 tisuće, više od polovice ih je u blokadi duže od godinu dana. Ukupne su neplaćene obveze premašile 44 milijarde kuna, no uglavnom rastu obveze prema bankama i dobavljačima, jer su se one prema državnom proračunu smanjile za 107 milijuna kuna.ž
Prema brzini provođenja i lakoći stečajnog postupka na 94. smo mjestu
Istaknula je i porazne podatke studije Doing business koju radi Svjetska banka – prema brzini provođenja i lakoći stečajnog postupka na 94. smo mjestu, iza gotovo svih zemalja regije, a naplati se samo 30 posto potraživanja.
– Cilj je zakona da poduzetnik opstane nakon restrukturiranja. Važno je znati da se vrijednost imovine poduzeća ne smanjuje, a tako se ipak zadržavaju radna mjesta. Kakva su pravila? 21 dan nakon pojave nelikvidnosti dužnik predlaže predstečajnu nagodbu. Nakon 60. dana mora se znati hoće li poduzeće nastaviti s poslovanjem ili ide u stečaj – tumači Čavlović Smiljanec.
Kako osigurati efikasnu primjenu zakona? Tako da se usko surađuje sa sektorskim grupama poput HUP-a i HUB-a, organiziraju se konferencije poput ove, dakle suradnja je sa svim zainteresiranim u kontinuitetu.
Kako izgleda cijeli proces? Poduzetnici koji se prijavljuju za prestečajnu nagodbu dobit će nadzornika, odnosno Povjerenika predstečajne nagodbe koji će pratiti poslovanje tog poduzetnika.
Posla će biti puno, jer svaki drugi aktivni poslovni subjekt nema ni jednog zaposlenika. Od ukupno 134.110 aktivnih pravnih osoba 47,5 posto nije imalo zaposlenih i upravo su oni generator nelikvidnosti.
Smisao je da se dužnik dogovori s vjerovnicima
Čak 27.863 blokiranih tvrtki generiralo je 20,3 milijarde kuna nelikvidnosti, odnosno 56 posto ukupnih neplaćanja, a to su ponajviše tvrtke iz sektora građevinarstva i trgovine na veliko i malo.
– Ne smije se dozvoliti da takvi generiraju dug bez ikakvih posljedica, tu praksu ćemo promijeniti – kategorična je ravnateljica Porezne uprave.
Veliki je igrač u cijeloj priči Fina kojoj je država dodijelila odgovorne poslove. Prva dama Fine Anđelka Buneta priznaje da su dobili uistinu omražene poslove: provođenje postupka ovrhe nad novčanim sredstvima i sada predstečajnu nagodbu.
No, smisao je, kaže, da se dužnik dogovori s vjerovnicima kako bi se ponovno pokrenula solventnost poduzeća. Zakon razlikuje skraćeni od redovnog postupka, pri čemu se skraćeni postupak provodi u roku 60 dana u situaciji kada je ukupni iznos neplaćenih obveza manji od milijun kuna, a broj zaposlenih manji od deset. Sve iznad toga ide u redovni postupak koji mora završiti u roku 120 dana.
I Buneta je izvukla nekoliko podataka – u prvoj godini primjene zakona javilo se 55 tisuće dužnika od kojih čak 92 posto ide u kategoriju skraćenog postupka, što znači da vjerojatno nije riječ o velikim tvrtkama.
Za postupke teške više od 10 milijuna kuna zadužen je Zagreb
– Fina provodi postupak predstečajnih nagodbi, uspostavlja i održava informacijski sustav za provođenje postupka, osigurava rad nagodbenih vijeća u kojima su stručnjaci iz Ministarstva financija, Porezne i Carinske uprave. Finini ljudi su samo administratori, dakle logistika. Nagodbeno vijeće ima predsjednika i dva člana i ono provodi postupak i donosi odluke o postupku – tumači Buneta dodajući da se Povjerenik predstečajne nagodbe, koji se određuje s liste stečajnih upravitelja, vodi brigu o tome da se dužnik pridržava zakonskih odredbi.
Za postupke teške više od 10 milijuna kuna zadužen je Zagreb, dok sve iznose manje od toga rješavaju regionalni centri u Osijeku, Rijeci i Splitu.
– Jučer je održano prvo ročište u Zagrebu. Ukupno je zaprimljeno 19 predmeta predstečajne nagodbe, uvtrđeno je 526 milijuna kuna obveza, a u tih 19 tvrtki zaposleno je 85 radnika – kaže Buneta podsjećajući da će sve biti transparentno, jer se tijek postupka može pratiti primjerice putem OIB-a.
Osvrnula se i na Zakon o ovrhama koji je u primjeni od 1. siječnja 2011. do danas je zaprimljeno više od dva milijuna osnova za plaćanja pri čemu čak 66 posto čine građani od kojih je naplaćeno četiri milijarde kuna, a od poduzeća 30,4 milijarde.
S novim zakonom posla imaju i banke, jer će i one morati procjenjivati sposobnost klijenata-tvrtki da nastave poslovanje.
Ivo Markotić, predsjednik Uprave Centar banke kaže da ipak nije riječ o ulozi nego o poziciji banaka te da im je upravo zbog toga važna komponenta dobrovoljnosti, dakle da same mogu razmišljati o najboljem pravcu namirenja potraživanja.
– Loši krediti rastu, logično padaju kamatne marže i profitabilnost banaka. Posljedica? Krediti državi u osam mjeseci ove godine porasli su 7,4 posto, krediti građanima pali su 1,6 posto, a poduzećima čak 6,3 posto! Problematični plasmani iznose 23 milijarde kuna u tih potencijalnih 55 tisuća slučajeva. Mislimo da je predstečajna nagodba dobar naćin održavanja poslovne aktivnosti i najsigurniji naćin naplate. Važno je reći da od dana otvaranja nagodbe ne teku kamate na dug – pojasnio je Makotić ističući da banke nisu zainteresirane za ovrhe, preuzimanje društava niti bilo kakav oblik prisilnog ovladavanja tuđom imovinom.
– Samo živ dužnik vraća svoje dugove – zaključio je.
