43% tražitelja posla ‘prilagođava’ informacije u životopisu, a 56% ‘uljepšava’ istinu na intervjuu

43% tražitelja posla ‘prilagođava’ informacije u životopisu, a 56% ‘uljepšava’ istinu na intervjuu

Prva je bila kako se zaposlenici nose s greškama u radu i jesu li ih spremni priznati te dovesti u pitanje svoj imidž, a druga jesu li skloni ‘uljepšavati’ životopis kako bi poslodavac zaposlio upravo njih.

Nezaposleni ispitanici najiskreniji su kada sastavljaju životopis i razgovaraju s poslodavcem

Više od polovice ispitanika (56%) tvrdi da nikada nisu ‘uljepšali’ svoj životopis, dok 43% ispitanika priznaje uljepšavanje životopisa. Preostalih 1% ispitanika navodi da se nikada nisu aplicirali na natječaj.

Žene više prikrivaju istinu u svojim životopisima – 45% priznaje da je ‘uljepšalo’ svoj životopis. Isto navodi 41% muškaraca.

Stariji ispitanici su i najiskreniji, pokazuju rezultati istraživanja. Tek malo više od trećine ispitanika starijih od 36 godina (33%) priznaje da su ‘dotjerali’ životopis prilikom prijave na posao. Isto priznaje skoro polovica ispitanika u dobi između 25 i 35 godina (48%) te 41% ispitanika mlađih od 25 godina.

Zanimljivo je da su nezaposleni ispitanici najiskreniji u svojim prijavama za posao, budući da ih (tek) 38% priznaje da su ‘uljepšali’ svoj životopis.

Informacije koje su tražitelji posla najčešće ‘dotjeruju’ u svojim životopisima su: opis prethodnih radnih iskustava, razina tehničkih sposobnosti i znanja te nelogičnosti ili tzv. rupe između pojedinih radnih iskustava.

Osim ‘uljepšavanja’ istine u životopisu, netočne interpretacije događaju se i na samom razgovoru za posao. Više od polovice ispitanika (56%) priznaje da nisu rekli istinu na razgovoru za posao. Nikada nije uljepšalo istinu 41% ispitanika. Preostalih 3% nije bilo na razgovoru za posao.

Iako žene više prikrivaju istinu u životopisu, kada je u pitanju razgovor za posao, tome nisu toliko sklone kao muškarci. Malo više od polovice (52%) muškaraca navodi da nikada nije uljepšalo istinu na razgovoru za posao, dok isto navodi 58% žena.

Također, stariji ispitanici, koji su u svojim životopisima iskreniji od ostalih ispitanika, više prikrivaju istinu na razgovoru za posao. Čak 59% ispitanika starijih od 36 godina prikrivalo je istinu, dok isto navodi 48% ispitanika između 26 i 35 godina i 70% ispitanika mlađih od 25 godina.

Nezaposleni ispitanici najiskrenija su skupina tražitelja posla i na intervjuu – njih 66% navodi da nikada nije ‘uljepšalo’ istinu.

Na pitanje što su točno ‘uljepšali’ na razgovoru za posao, od svih ispitanika 27% priznaje da su ‘uljepšali’ opis prošlih radnih iskustava. Da su prenaglasili svoje tehničke sposobnosti i znanja navodi 12% ispitanika, a njih 9% je povisilo iznos prošle plaće.

Tko radi, taj i griješi, a tko griješi taj o tome šuti

Velika većina ispitanika (71%) priznaje da su nešto prešutjeli ili ‘uljepšali’ na radnom mjestuTakvo nešto nikada nije učinilo 25% ispitanika, dok ih 4% nikada nije radilo.

Najčešće se radilo o razlozima kašnjenja na posao ili roku u kojem je obavljen neki zadatak.

Kao najčešće opravdanje za prešućivanje na radnom mjestu, ispitanici navode udobrovoljavanje nadređenog (38%). Malo više od trećine (33%) prešutjelo je grešku u nadi da ju nitko neće primijetiti, a 25% ispitanika to je učinilo kako bi udovoljili klijenta. Najmanje ispitanika (8%) sakrilo je istinu da bi ispali bolji pred kolegama.

Muškarci (42%) u većoj mjeri nego žene (36%) opravdavaju svoje ‘uljepšavanje’ istine ili prešućivanje na radnom mjestu udobrovoljavanjem nadređenog. Isto tako, muškarci (39%) su više nego žene  (31%) prešućivanjem pokušali prikriti pogrešku.

U više od polovice slučajeva (59%), kada su ispitanici nešto prešutjeli, nitko za to nije saznao. Da je za prikrivanje istine saznao kolega navodi 8% ispitanika, njih 5% navodi da su to bili kolega i nadređeni, a u 5% slučajeva saznao je samo nadređeni.

Svega 1% ispitanika navodi da je za prikrivanje istine saznao netko drugi. Malo više od petine ispitanika (22%) tvrdi da nikada nije nešto prešutjelo ili uljepšalo.

Od onih koji su lagali ili prešutjeli istinu, najveći broj nije imao posljedica. Ostatak je većinom dobio opomenu ili su morali ispraviti napravljenu pogrešku. Manji broj dobio je otkaz i novčanu kaznu.

Kolegijalnost na djelu: propusti kolega najčešće se prešućuju

Iako možda sami nisu prikrili neku pogrešku, čak 81% ispitanika je u nekom trenutku ‘uhvatilo’ svog kolegu u skrivanju istineDa nisu imali takvo iskustvo navodi 17% ispitanika, a njih 3% nikada nije ni radilo.

Više od polovice ispitanika (55%), nakon što je ‘uhvatilo’ svog kolegu u skrivanju istine, pravilo se da ne znaMalo manje od trećine (28%) porazgovaralo je s kolegom koji je prikrio istinu, dok ih je čak 5% ‘trenutak slabosti’ kolege iskoristilo protiv njega/nje. Svega 3% reklo je naređenom, dok ih je 2% zanemarilo otkriveno. Budući da nikad nisu radili, 7% ispitanika nije bilo u mogućnosti odgovoriti na ovo pitanje.

Skoro polovici ispitanika (46%) skrivanje istine nije narušilo odnose s kolegama, dok ih 28% navodi da je negativno utjecala na odnos. Čak 12% ispitanika više ne razgovara s nekim kolegama zbog skrivanje istine, dok ih 10% navodi da razgovaraju s kolegama, ali da se odnos promijenio na gore. Niti na ovo pitanje 4% ispitanika nije moglo dati odgovor na ovo pitanje jer nisu radili.

Podijeli

Odgovori

Top