To ministarstvo ovaj tjedan završava javnu raspravu o odabiru hrvatskog modela poticaja u sklopu ZPP-a kojom se želi utvrditi hrvatski model isplate poticaja u sklopu zacrtanih i definiranih modela koje propisuje novi ZPP za programsko razdoblje od 2015. do 2020.
Naime, Hrvatska do 1. kolovoza mora izabrati modele poticaja i prijaviti ih Europskoj komisiji.
Načelno je već dobivena suglasnost EK da se na račun alokacije iz sredstava za ruralni razvoj financijska omotnica za izravna plaćanja poveća s planiranih 373 milijuna eura na 423 milijuna za proizvodnu 2015.
Prema grubim procjenama Ministarstva, poljoprivrednici će po osnovi svih budućih mjera na raspolaganju imati nekih milijardu kuna više u odnosu na potpore u 2013. i 2012. godini.
Oko 15 posto ukupne omotnice, odnosno 63,5 milijuna eura, ide na proizvodno vezana plaćanja – proteinske usjeve, mlijeko, tov, ovce i koze, voće i povrće te šećernu repu, s kojom će, s obzirom da je nova u toj kategoriji, ostati više za državnu pomoć u sektoru duhana, rasplodnih krmača ili pak maslinovog ulja.
Cilj Ministarstva poljoprivrede je izabrati modele koji će strateški dugoročno utjecati na povećanje proizvodnje te očuvanje i poticanje pojedinih specifičnih proizvodnji poput stočarskog sektora, proizvodnje mlijeka i sl.
Novim modelom potpora želi se u poljoprivrednu proizvodnju uključiti što veći broj mladih poljoprivrednika, a jedan od strateških ciljeva je u sustav potpora uključiti i nove poljoprivredne površine koje će se staviti u funkciju kroz Zakon o poljoprivrednom zemljištu.
Tako su iz Ministarstva najavili da do kraja godine planiraju raspisati tri natječaja za davanje poljoprivrednog zemljišta u koncesiju i to tri puta po 30.000 hektara.
U Ministarstvu napominju i kako je za dugoročan razvoj poljoprivrede potrebno raditi na podizanju konkurentnosti, produktivnosti i obrazovnoj strukturi poljoprivrednika, ali također ponavljaju kako je nužno udruživanje poljoprivrednika.
