Dok frcaju optužbe o tomu tko je kriv što nije profunkcionirala Agencija za poljoprivredno zemljište i dok je pat-pozicija za prodavatelje i kupce, neki lobiji trljaju ruke jer još imaju vremena špekulirati – ili ugrabiti koje jutro poljoprivrednog zemljišta ili ako ga već posjeduju pokušati obaviti njegovu prenamjenu u građevinsko. Dok seljak čeka što će biti s njegovom zemljom, oni koji imaju novac i određene informacije, u niskom su startu ne bi li preduhitrili državu koja želi pravo na prvokup.
Njiva, zgrada ili shopping centar?
Prema Uredbi Hrvatske vlade, Poljoprivredno zemljište koje Agencija kupuje ili uzima u zakup jest ono zemljište koje se nalazi izvan građevinskog područja. Uzet će se u obzir ono poljoprivredno zemljište za koje se procijeni da će koristiti u svrhu okrupnjavanja, a bit je u tomu da se katastarske čestice grupiraju u veće i pravilnije parcele radi ekonomičnije obrade.
E sad, vlasniku zemlje preostaje ili spokojno skrštenih ruku čekati što mu se piše nakon zaživljavanja Agencije ili poraditi na tomu da lokalne vlasti možda uđu u postupak prenamjene zemljišta u recimo građevinsko područje. Pitanje je pritom koliko bi takvih njiva eventualno konkuriralo za drugu namjenu, a kad bi se i prenamijenile, bogzna hoće li za dvije-tri godine više vrijediti građevna zona negdje na selu ili obične plodne oranice. S druge strane, morate znati razliku između poljoprivrednog zemljišta unutar neizgrađenog građevnog područja ili izvan njega.
Čeka se Ministarstvo poljoprivrede
Naime, ako se želi pokrenuti postupak dobivanja uvjeta za gradnju, treba ishoditi potvrdu od lokalnog ureda za prostorno uređenje da je riječ o neizgrađenom građevinskom području. Tada se može obavljati parcelacija zemljišta, formiranje građevinske čestice pa tako prijekim putem pokušati barem dio zemlje prodati.
No, ostalo poljoprivredno zemljište može se parcelirati samo uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede, a u budućnosti preko Agencije za poljoprivredno zemljište, koju još čekamo. Kada ona i počne s radom, valja očekivati da će se ipak tu raditi više o parcelaciji radi spajanja više čestica u jednu, a manje o diobi čestica.
Sve radi okrupnjavanja zemlje i bojazni da ulaskom u EU na nju ne navale inozemni ulagači. U Rumunjskoj se npr. o tomu nije vodilo računa pa je u ruke stranaca palo čak 40 posto zemljišta. A budući da se i kod nas još odugovlači, eto prigode spretnim njuškalima!
