Dok se Bliski istok približava krhkom zatišju sukoba, gospodarski šok uzrokovan konfliktom – poremećaji u opskrbnim lancima, inflacija i drugi negativni učinci – već se prelijeva na globalno gospodarstvo. U tom kontekstu, Coface je snizio 8 ocjene rizika zemalja i 45 promjena sektorskih ocjena (41 sniženje u usporedbi sa samo 4 poboljšanja).
Ključni pokazatelji:
- +2.3%: očekivan globalni rast u 2026.
- -0.6 postotnih bodova: kumulativna revizija globalne prognoze rasta za 2026. i 2027.
- 85 dolara po barelu: očekivana prosječna cijena Brenta u 2026.
Zatišje geopolitičkih napetosti ne znači povratak u normalu
Nakon više od petnaest tjedana sukoba, potpisivanje memoranduma o razumijevanju između SAD-a i Irana najavljuje razdoblje smirivanja na Bliskom istoku, u regionalnom okruženju koje i dalje obilježava krhkost. Međutim, ovo zatišje ne može prikriti ključnu činjenicu: trajanje i intenzitet sukoba, koji su znatno nadmašili početna očekivanja, ozbiljno su poremetili regiju od presudne važnosti za globalno gospodarstvo.
Hormuški tjesnac predstavlja stratešku točku za opskrbu ugljikovodicima i njihovim derivatima. Vrlo mali broj zemalja – posebno u jugoistočnoj Aziji i na istočnoafričkoj obali – uspjelo je izbjeći posljedice tih poremećaja. Povratak u uobičajene uvjete poslovanja, ako je uopće moguć, zahtijevat će vrijeme.
Globalno gospodarstvo otporno, ali usporava
Globalno gospodarstvo dosad je uspjelo apsorbirati šok, ponajprije zahvaljujući stvaranju zaliha unaprijed i prilagodbama potražnje. No ta faza doseže svoje granice. Zaustavljanje proizvodnje u pojedinim sektorima, povratak inflatornih pritisaka i pooštravanje financijskih uvjeta prvi su pokazatelji rastućih poteškoća, dok vlade imaju vrlo ograničen prostor za potporu gospodarskoj aktivnosti i prihodima stanovništva.
U takvom okruženju Coface je revidirao svoje prognoze gospodarskog rasta naniže na 2,3% za 2026. godinu i 2,5% za 2027. godinu, što predstavlja smanjenje od ukupno 0,6 postotnih bodova tijekom dvogodišnjeg razdoblja.
Opskrbni lanci pod pritiskom
Gotovo potpuno zatvaranje Hormuškog tjesnaca – kroz koji je u svibnju prošlo samo 145 plovila, u usporedbi s više od 3.300 godinu dana ranije – ozbiljno je poremetilo globalni transport te ponovno stavilo opskrbne lance pod snažan pritisak.
Tvrtke već prijavljuju dulje rokove isporuke, rast troškova i prve znakove nestašica, zbog čega povećavaju preventivne zalihe. To dodatno opterećuje novčani tok i profitne marže. U takvim okolnostima očekuje se daljnji rast insolventnosti poduzeća tijekom ove godine (+6% na globalnoj razini), pri čemu će pojedine zemlje bilježiti posebno izražen porast, među njima SAD, Francuska i Japan.
Učinci se razlikuju od regije do regije
Šok je globalan, ali se njegov intenzitet značajno razlikuje među regijama.
- Na Bliskom istoku, zemlje Perzijskog zaljeva najizravnije su pogođene te bilježe snažne gospodarske kontrakcije zbog svoje ovisnosti o Hormuškom tjesnacu.
- U Europi, rast cijena energije i dugotrajna neizvjesnost opterećuju domaću potražnju, pa se za europodručje očekuje rast od svega 0,7%.
- U SAD-u, inflacija ponovno raste (s 2,4% u veljači na 4,2 % u svibnju), što negativno utječe na kupovnu moć i potrošnju kućanstava s nižim primanjima.
- U Aziji, slika je neujednačena: pojedini sektori i dalje ostvaruju snažne rezultate (izvoz južnokorejskih poluvodiča porastao je za 153% od početka godine), dok se drugi suočavaju sa smanjenim profitnim maržama.
- Na tržištima u nastajanju, posebno u Latinskoj Americi, šok se očituje kroz ponovno jačanje inflacije i restriktivniju monetarnu politiku. Primjerice, u Brazilu ključna kamatna stopa iznosi 14,5%.
Jean-Christophe Caffet, glavni Coface ekonomist, upozorava da će posljedice sukoba na trgovinske tokove, poslovne aktivnosti i profitabilnost poduzeća nastaviti opterećivati globalno gospodarstvo tijekom narednih mjeseci. Više o njegovom pogledu na aktualne rizike zemalja i sektora dostupno je u Coface Pregledu rizika „Predah za hidrataciju u Perzijskom zaljevu”, objavljenoj u rubrici Novosti i publikacije na coface.hr.
“Zatišje sukoba na Bliskom istoku svakako je pozitivna vijest, ali ne može prikriti ključnu činjenicu: poremećaji koji su već nastupili nastavit će opterećivati poslovne aktivnosti, prihode i zaposlenost. Dosad nezabilježeno sniženje ukupno 41 sektorske ocjene u 19 zemalja potvrđuju globalni utjecaj sukoba čije će posljedice na trgovinske tokove i profitabilnost poduzeća nastaviti snažno djelovati tijekom nadolazećih mjeseci.”
