Najvažnija stavka aktive, inozemna aktiva, odnosno međunarodne pričuve u obliku oročenih depozita u stranim bankama te plasmana u vrijednosne papire denominirane u stranim valutama, krajem lipnja uz 0,3 postotni rast (216,3 milijuna kuna) dosegnula je vrijednost od 74,13 milijardi kuna. Doprinos rastu ove stavke došao je zbog intervencije središnje banke na deviznom tržištu dvaput tijekom lipnja kada je središnja banka kupovinom 244,3 milijuna eura pokušala spriječiti preveliku aprecijaciju kune.
Rast međunarodnih pričuva na godišnjoj razini
Istovremeno, na godišnjoj je razini zabilježen rast međunarodnih pričuva za 7,9 milijardi kuna ili 11,8 posto. Budući da se međunarodne pričuve HNB-a drže uglavnom u eurima rast kunskog iznosa ukupne inozemne aktive donekle je ublažen aprecijacijom domaće valute u odnosu na euro (za 1,0% godišnje).
Preostale kategorije ukupne aktive na mjesečnoj razini nisu zabilježile promjene. Krajem lipnja zabilježen je snažan godišnji pad potraživanja središnje banke od banaka (-99,5%), s 2,4 milijarde kuna u lipnju 2009. na 13 milijuna kuna u lipnju 2010.
Manja potraživanja od trgovačkih društava
Naime, od rujna 2009. godine likvidnost u sustavu je na visokoj razini pa nema potrebe da HNB održava redovite obratne repo aukcije. Stoga nije niti bilo povećanja aktive po toj osnovi. Potraživanja od ostalih domaćih sektora, uglavnom trgovačkih društava, krajem lipnja su iznosila 4 milijuna kuna, što je za 7,4% niže nego lani.
Primarni novac, kao najznačajnija sastavnica ukupne pasive (s udjelom od 75,3%) drugi mjesec za redom nastavio je rasti, što je vrlo vjerojatno dijelom posljedica rasta gotovog novca u optjecaju koji uobičajeno raste tijekom ljetnih mjeseci kada raste potražnja za gotovim novcem.