Udruga kreditnih dužnika – Kreda održala je 15.ožujka javnu tribinu na temu: Izmjene i dopune Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci.
Govornici na tribini su bili saborski zastupnik Ivan Vilibor Sinčić, profesor ekonomske teorije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i dr.sc.Dominik Vuletić s Pravne katedre Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Saborski zastupnik Sinčić je u svom izlaganju upozorio da je Zakon o HNB-u iz 2001. godine potpuno drugačiji od današnjeg. Danas imamo odredbe Zakona kakve nam je izdiktirala Europska unija. Zakon iz 2001. godine je sadržavao odredbu da će HNB podupirati gospodarsku politiku RH i pritom djelovati u skladu s načelima otvorenog tržišnog gospodarstva i slobodne konkurencije. Danas tog članka više nema, obrisan je.
Naveo je i da stari zakon predviđa nekoliko načina na koji se može razriješiti guvernera, a u današnjem zakonu taj članak ne postoji.
Danas guverner odgovara Europskoj središnjoj banci, a Hrvatski sabor ima minimalne ovlasti u nadzoru rada središnje banke.
Zastupnik Sinčić smatra da jedino što je preostalo je da se guvernera prisili da podnese ostavku. Istaknuo je da je pola posla napravljeno, podignuta je svijest o lošoj politici HNB-a, a kao primjer je naveo silne propuste u slučaju „Franak“ i nezakonitom poslovanju RBA zadruga. Upozorio je da se od naroda maknula monetarna vlast koja je ključna vlast.
Sadašnji zakon je u skladu sa rastućim neoliberalizmom u svijetu. Države se čerupaju poput kokoši i sve se imovina i prava otimaju od njih i prebacuje u privatni sektor, odnosno bankama. To je nazvao narušavanjem demokracije te naglasio da monetarnu vlast treba vratiti u ruke naroda. U ovom sazivu Hrvatskog sabora će biti poslana jasna poruka politici HNB-a, a da bi se promijenila situacija smatra da treba promijeniti kadar. Više puta u javnosti je tražena ostavka guvernera i Savjeta te samo s drugim ljudima možemo imati i drugačiju monetarnu politiku i to politiku koja će podupirati hrvatsko gospodarstvo a ne koja će ga uništavati kao sada.
Profesor Đuro Medić je održao predavanje o monetarnoj politici i ulozi odgovornosti HNB-a za sadašnje stanje u ekonomskoj politici, odnosno za nastajanje i dugo trajanje ekonomske krize koja se ispoljava u masovnoj nezaposlenosti, u velikoj nelikvidnosti, inflaciji koja se kreće oko 2 pa i do 4 posto i problemu bijega mnogih stručnih kadrova iz Hrvatske.
Postoji veliki nesklad iz proklamiranih ekonomsko političkih ciljeva u približavanju Hrvatske EU s jedne strane te stvarno stanje naše privrede, s druge strane. Situacija se nakon ulaska u EU nije poboljšala.
Kao ciljeve ove javne tribine profesor Medić je istaknuo davanje kritičkog prikaza, odnosno veliku sliku stanja na tržišta ideja o monetarnoj politici i HNB-u i doktrinarne osnove sadašnje monetarne politike u RH, podržavanje rasprave o procjeni zasluga i odgovornosti HNB-a za sadašnju veliku ekonomsku krizu, zatim prikazivanje nesklada između stanja ekonomskih znanosti i oficijelne ekonomske politike u RH te ukazivanje na postojanje kritike monetarne politike i heterodoksne politike izlaza iz ekonomske krize koje predlažu keynesijanci, marksisti, institucionalisti…
Profesor Medić je upozorio i na problem precijenjenog deviznog tečaja domaćeg novca prema Euru i na nepotrebnu žurbu s uvođenjem Eura. Smatra da je zabrana kreditiranja Vlade i javnog sektora od strane HNB-a štetna i da upućuje na zaduživanje Vlade u inozemstvu.
Izvlačenje HNB-a iz kontrole Ureda za državnu reviziju i Hrvatskog sabora zapravo znači formiranje 4. vlasti, odnosno države u državi. Istaknuo je da je nužno mijenjati Zakon o HNB-u, afirmirati domaću valutu, obaviti analizu troškova i koristi od članstva u EU te razmotriti raspisivanje referenduma o odlasku ili ostanku u EU.
Dr.sc.Dominik Vuletić je održao predavanje na temu neovisnosti i nadzora nad središnjim bankama u EU. Istaknuo je da neovisnost središnje banke mora biti osigurana, ali da to ne znači i nedodirljivost ili neodgovornost za provođenje povjerenih zadaća. Neovisnost svakako nije zahtjev europske pravne stečevine. Neovisnost se prvenstveno odnosi na funkcionalno provođenje monetarne politike gdje se stabilnost cijena nužno propisuje kao njen prvenstveni cilj. Ne može se pod opravdanjem neovisnosti oduzeti zakonodavcu pravo da uređuje rad središnje banke. U drugim državama EU članovi Savjeta središnjih banaka su stručnjaci sa izvanrednim teorijskim znanjima koji u središnjoj banci nisu u radnom odnosu. Niti jedan od promatranih propisa ne isključuje odgovornost za štetu nastalu uslijed rada središnje banke osim Zakona o HNB-u.
U Poljskoj guvernera može razriješiti predsjednik države, dok je u Hrvatskoj pravo utvrđivanja razloga za opoziv u isključivoj nadležnosti Savjeta HNB-a, čiji je guverner predsjednik.
U ime Udruge kreditnih dužnika, Katarina Lucić je dala konkretne primjere iz prakse s kojima se udruga u svom djelovanju susrela i koje su rješavali radi nezakonitog poslovanja banaka, a svim tim slučajevima je zajedničko da je HNB kao regulator propusti djelovati, na štetu potrošača i u korist poslovnih banaka. Istaknula je da će Udruga kreditnih dužnika – Kreda temeljem zaključaka s tribine pripremiti prijedlog izmjena Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci i poslati ih svim saborskim zastupnicima od kojih će tražiti iniciranje promjena navedenog zakona. Udruga će upozoriti institucije u EU o svim nezakonitim postupcima poslovnih banaka tijekom provođenja konverzije temeljem Izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju te o nedostatku adekvatnog nadzora nad poslovanjem istih
