„Iluzija šezdeset tisuća dužnika u švicarskim francima o konačnom dolasku spasonosnog rješenja u obliku konverzije CHF kredita u eurske u nadi da će pravda pobijediti brzo se raspršila nakon što su pristigli prvi izračuni u njihove poštanske sandučiće. „Na prvi pogled je odmah bilo jasno da nešto nije u redu. Kamatne stope su u velikom broju slučajeva bile previsoke, a dužnici su se našli u poteškoćama s dokazivanjem da su ih banke još jednom prevarile“, izjavio je volonter Udruge kreditnih dužnika – KREDA Ivan Kontrec.
„Jučer je jedan aktivist udruge dobio dokument od osobnog bankara u Raiffeisen banci koji podupire sve sumnje da se izračuni nisu radili u skladu sa zakonom. U dokumentima u prilogu je vidljivo da je klijentu banke u izračunu konverzije kao početna kamatna stopa bila određena iznimno visoka u iznosu od 7,50 posto. S druge strane, iz akcijske ponude banke je vidljivo da je u vrijeme kad je dužnik dizao kredit, u ponudi banke na isti takav eurski kredit kamatna stopa iznosila 4,95 posto“, objašnjava Kontrec.
Banka je ovom dužniku godinama zaračunavala u konverziji 2,55 posto višu kamatnu stopu te uopće nije pratila kretanje 12M Euribora, kao što je navedeno u Dodatku koji je dužnik primio uz izračun konverzije. Euribor se mijenjao svake godine, a iz ovog primjera je vidljivo da banka nije mijenjala kamatnu stopu sve do 2011. godine.
„Udruga kreditnih dužnika – KREDA ovih dana primila je izrazito velik broj obavijesti kako pojedine banke ucjenjuju svoje klijente da im neće odobriti konverziju ukoliko prije potpisivanja aneksa ne podmire u cijelosti dugovanje koje imaju radi manjka nastalog konverzijom“, upozoravaju iz udruge. Napominju kako je riječ o još jednom kršenju zakona s obzirom da on jasno navodi da će se način otplate potencijalnog manjka sporazumno dogovoriti između vjerovnika i dužnika. Prema ovom slučaju, taj manjak je često izazvan lažiranjem kamatnih stopa od strane banaka koje megalomanski grabe koliko god stignu. „Oni zaista ne mare što uništavaju jednu cijelu generaciju dužnika svojom pohlepom i enormnim apetitima za ekstra profitom“, smatra Kontrec.
Iz Udruge dodaju kako varajući dužnike, banke krše odredbe zakona pokušavajući svoje lažne gubitke još više umanjiti konvertirajući kredite s nerealno visokom i očito lažnom kamatnom stopom. Ističu da Hrvatska narodna banka gura glavu u pijesak i najavljuje djelovanje nakon što dužnici već potpišu malo modificiraniju verziju dužničkog ropstva, a upravo je Hrvatska narodna banka dala krila bahatom i ucjenjivačkom ponašanju banaka čijim postupcima se njihovi klijenti svakodnevno i masovno zgražaju.
„Upozoravamo Hrvatsku narodnu banku da pasivnim promatranjem i nečinjenjem postaju sudionici u još jednoj smišljenoj prijevari na štetu dužnika čime se ozbiljno dovodi u sumnju postojanje obilježja kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju. Nedopustivo je da Hrvatska banka kao regulator obavijesti javnost da nadzor nije moguće provesti prije isteka roka za provedbu konverzije“, izjavio je Kontrec. Guverner Vujčić je 2014. godine odlukom ukinuo obvezu banaka (NN 99/2014) da svaki mjesec dostavljaju izvještaje o kamatnim stopama na kredite i depozite koju je donio bivši guverner Rohatinski još 2006. godine (NN 60/2006), a takva Odluka bila je na snazi još od 2003. godine (NN 195/2003).
„Slučaj švicarac pokazao je da Hrvatska narodna banka, na čelu s guvernerom, ima ulogu ralice u mećavi koja bankama raščišćava put do još jedne velike pljačke hrvatskih dužnika“, zaključuje Kontrec.
„Postavljamo pitanje nadležnim institucijama koje su cijeli slučaj „Franak“ očito prespavale: Kako je moguće da netko uđe u banku i uzme iz blagajne 50 000,00 kn i to se zove krađa, a banka uzme nezakonito klijentu 50 000,00 kn i to se zove – jednostrana odluka banke?“, pitaju iz Udruge.
Udruga kreditnih dužnika – KREDA poziva sve dužnike koji smatraju da su oštećeni postupanjem banke i Hrvatske narodne banke da se jave na mail adresu: [email protected]. Udruga će im osigurati pomoć oko sastavljanja individualizirane kaznene prijave protiv odgovornih institucija i osoba.
