Saborski odbor za zakonodavstvo podržao je danas većinom glasova Vladin prijedlog Zakona o poticanju zapošljavanja, a jedino je Nikola Vuljanić iz Hrvatskih laburista ostao suzdržan, no nije objasnio zašto.
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić objasnio je da se prijedlogom zakona želi povećati zapošljivost mladih bez radnog iskustva. Tako bi visokoobrazovani mladi kroz stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u trajanju od godine dana te mladi obrtnici u trajanju od dvije godine stjecali potrebna radna znanja za pronalazak posla u struci, uz mjesečnu naknadu od 1600 kuna te plaćen radni staž i mirovinske doprinose. Svaka mlada osoba imat će mentora koji će nadzirati njen rad na trošak poslodavca, a svaka tri mjeseca radit će se evaluacija kako bi se uvjerilo da nema nikakvih manipulacija.
– Digla se velika buka u javnosti oko ovog zakona, nikada nismo htjeli ozakoniti rad bez naknade. Ovo nije volontiranje, bolje je to nazvati stažem koji se upisuje u radnu knjižicu. Jedini pravi način smanjenja broja nezaposlenih jest otvaranje novih radnih mjesta i Vlada na tom području sustavno donosi aktivne mjere čije ćemo učinke vidjeti krajem ove ili početkom iduće godine – objasnio je Mrsić i dodao kako su predviđene i kaznene odredbe za poslodavce koji bi eventualno htjeli zlorabiti zakonska rješenja, a to su novčane kazne od 50 tisuća do 100 tisuća kuna.
Mrsić je upozorio i da je ova mjera dostupna mladima do 29 godina, no razmišlja se i o produljenju tog roka jer su mu se javljali mladi od 35 do 39 godina koji su završili fakultete prije desetak godina, a u radnoj knjižici nemaju ni dana iskustva u struci.
SDP-ov Peđa Grbin predložio je da mladi koji pristanu na spomenuto stručno osposobljavanje ipak ostanu u evidenciji nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje, kako im ne bi, pojavi li se, promaknulo neko stalno radno mjesto uz punu plaću, na što mu je Mrsić objasnio da ostaju u evidenciji, ali posebnoj. Grbin je predložio i da se odredbu, po kojoj poslodavac može steći olakšicu za drugu novozaposlenu osobu u godinu dana ako je do prestanka radnog odnosa s prvom osobom došlo iz poslovno uvjetovanih razloga ili po isteku ugovora o radu na određeno vrijeme, dopuni i mogućnošću kada je do prestanka radnog odnosa došlo sporazumnim raskidom ugovora o radu.
– Poslodavci bi često izbjegli plaćanja, a nije rijedak slučaj da radnike prisile na sporazumni raskid ugovora. Bojim se da će poslodavci uvijek reći da je radnik sam htio otići – rekao je Grbin, na što mu je Mrsić kazao da to ipak nije ustaljena praksa svih poslodavaca pa bi se neke tvrtke dovelo u neravnopravan položaj.
