Multilateralne kompenzacije obuhvaćaju velik broj vjerovnika i dužnika, s ciljem povećanja likvidnosti. Sudionici kompenzacija plaćaju određenu naknadu od kompenziranog iznosa. Prednost multilateralnih kompenzacija je da se provode preko specijaliziranih posrednika bez angažiranja sudionika. Prijave se obveze (dospjela dugovanja) i obavijesti sudionika prema kojem je prijavljena obveza (vjerovnika) da se i on uključi prijavom svojih obveza. Sustav automatski sparuje dužnike i vjerovnike i obavlja prebijanje dugovanja i potraživanja. No, porezni stručnjak Vlado Brkanić ne vidi u toj mjeri ništa spektakularno, jer se ionako radi o nečemu što se povremeno već i obavlja. “Kad bi recimo Porezna uprava dopuštala prijeboj potraživanja prema državnim ustanovama i poduzećima s porezom, odnosno da umjesto poreza plate potraživanja, onda bi to imalo učinka. Ovako ne vidim da bi ovo imalo nekog posebnog učinka. Kompenzacije se inače rade, čak ne samo između dva subjekta, nego i multilateralne”, kazao je za Danas.hr Brkanić. Po njegovom mišljenju, to je isto kao kad su mali dioničari, a njih je oko dva posto, bili oslobođeni poreza na dividendu. “Jedino ima učinka učiniti da firma ne mora platiti porez i da se time prebije dugovanje države. Ali to Slavko Linić neće dopustiti.
Jurčić: Multilateralne kompenzacije zapravo onemogućuju funkcioniranje tržišta
Član Stručnog tima Danas.hr-a Ljubo Jurčić smatra da su multilateralne kompenzacije dobra mjera za stare dugove, no ne smiju se, kaže, pretvoriti u pravilo. “Multilateralne kompenzacije zapravo onemogućuju funkcioniranje tržišta i robno-novčane privrede kakva je sad. Ali ako je to sada problem, onda je dobro iskoristiti tu mjeru za čišćenje starih dugova. Međutim, trebamo stvoriti sustav koji će dovesti do toga da se ne moraju raditi multilateralne kompenzacije”, kaže nam Jurčić dodajući da je najbolji sustav izvršavanje ugovornih obveza. Podsjetimo, prema podacima koje je objavila Fina, ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata u veljači iznosila je 42,77 milijardi kuna. Od ukupno 72.588 blokiranih poslovnih subjekata, nešto više od polovine, odnosno njih 52,3 posto, pravne su osobe, s tim da se na njih odnosi najveći dio iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje ili 83,2 posto. U odnosu na stanje krajem siječnja, iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi, do 60 dana, smanjen je za 15,2 posto. U blokadi do 60 dana bilo je 2.150 pravnih osoba, što je za 8,5 posto manje nego u siječnju. Iznos njihovih neizvršenih osnova manji je za 206,6 milijuna kuna ili 16,3 posto. Broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana, kao i iznos njihovih neizvršenih osnova za plaćanje, u odnosu na siječanj, nešto je veći, broj poslovnih subjekata za 0,4 posto, a iznos za 1,0 posto.
Više od 75 posto poslovnih subjekata u dugotrajnoj je blokadi, a iznos njihove blokade čini 81,3 posto iznosa ukupnoga duga. Kod poslovnih subjekata koji su u blokadi duže od godinu dana, i dalje dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 36,5 posto.
