Rast švicarskog franka je situacija u kojoj država mora djelovati, shodno tome Vlada će predložiti Saboru zakonsko rješenje po kojem će se položaj građana koji imaju kredite u švicarskim francima popraviti i neće biti lošiji nego to je bio. Tako je sa sjednice Vlade poručio premijer Zoran Milanović tijekom potpisivanja sporazuma o oprostu dugova najsiromašnjim građanima s blokiranim računima s čelnim ljudima Splita, Rijeke, Osijeka, Zagreba te HEP-a, Hrvatsk pošte i HRT-a.
Što to konkretno znači za dužnike? Iako Milanović ovaj put nije precizirao koje će mjere biti poslane u Sabor, bio je vrlo jasan u poruci bankama: ” Više nema prostora za dugotrajne pregovore jer prijeti opasnost da jedan veliki broj ljudi naprosto u potpunosti izgubi kreditnu sposobnost, a onda će od toga štete imati i oni i banke. Banke su lani imale dobit, sad će preuzeti teret odgovornosti. To pokazuje da prostora za prilagodbu i dalje ima”.
Naravno, nije se dugo čekalo na odgovor banaka. I dok premijer Milanović nije konkretizirao koja rješenja nudi, iz Hrvatske udruge banaka su poručili kako su banke spremne kratkoročno do tri mjeseca, samostalno snositi trošak mjera za olakšavanje otplate kredita u švicarskim francima.
Što se tiče dugoročnog rješenja problema iz HUB-a predlažu da se u tom tromjesečnom periodu pristupi izradi modela konverzije za kredite u švicarskim francima, koje će uzeti u obzir razlike u socijalnoj poziciji dužnika te ravnomjerno rasporediti trošak provedbe dugoročnog rješenja između svih dionika.
I u Udruzi Franak kao najbolje rješenje vide konverziju kredita vezanih uz CHF u kunske kredite. “Mi tražimo da se izvrši konverzija u kunske kredite, a i ekonomski su stručnjaci potvrdili da to ne bi bio nikakav problem”, izjavio je koordinator Udruge Franak Denis Smajo.
